Da li ste znali da u Velikoj Britaniji postoji trka koja se zove Ljudi vs konji (Man v Horse race) i da postoji još od 1980.?
Kako je sve počelo

Još u leto 1980. godine, konobar hotela Neuadd Arms u velškom gradu Llanwrtyd Wells je čuo dvojicu muškaraca kako se svađaju oko jednog od hipotetičkih pitanja. Pitanja koje je tiično za rasprave muškaraca posle nekoliko krigli piva viška (pogotovo u Velsu, jel). Pitanje je bilo: Ko bi brže prešao dug put preko planinskog terena – ljudi vs konji?
Konobar, čovek po imenu Gordon Grin, bio je zaintrigiran. Da bi došlo do toga da je organizovao događaj – izazov dugačak 35 km poznat pod imenom Maraton čoveka vs konja (Marathnom men vs horse), se od tada održava svake godine.
Ispostavilo se da je odgovor prilično očigledan i da su konji brži, barem pod uslovima koje je Grin stvorio. Tri puta u istoriji ove trke je čovek pobedio, a poslednji put ove godine.
Ljudi vs konji
Prvi put, čovek je pobedio 2004. godine, kada je Hju Lob završio trku za 2:05:19 i nadmašio konja po imenu Kej Bi Džej za nešto više od dva minuta.
Ove godine trejl trkač je pobedio konja posle 15 godina – Ricky Lightfoot koji je istrčao za 2:22:23. Pobednik među konjima bio je Lane House Boy kojeg je jahao Kim Alman za 2:24:24 – dva minuta i jednu sekundu iza Lightfoot.
Ono što je napravilo razliku kod Lobove pobede je jako vreo dan. Isto se desilo i sledeći put kada je čovek pobedio – Florijana Holzingera 2007. A ovo je značajan detalj prema novoj studiji iz časopisa Experimental Physiology koju su sproveli Lewis Halsey sa Roehampton univerziteta u Britaniji i Caleb Bryce iz fonda za zaštitu predatora Bocvane.
Ideja da ljudi bolje podnose vrućinu postoji od 1980-ih. Ova činjenica se istakla kada su antropolog sa Harvarda Daniel Liberman i biolog sa Univerziteta Juta, Denis Bramble objavili u časopisu Nature 2004.
U ovom radu se pretpostavlja da je trčanje „značajno oblikovalo ljudsku evoluciju“. Ideja je da naša sposobnost da nastavimo da trčimo umerenim tempom čak i tokom vrelih dana potiče od evolucije samog čoveka kada je morao da trči do iznemoglosti da bi došao do plena.
Ljudi lakše podnose vrućinu

Ljude karakterišu određene anatomske karakteristike pogodne za trčanje. Da pođemo prvo od elastičnih tetiva nogu i velike petne kosti za bolju apsorpciju udara, a onda i činjenica da smo izgubili i većinu krzna i razvili sposobnost da se obilno znojimo.
Kako su naučnici primetili, mi smo „vrsta koja se verovatno najviše znoji“, što nam omogućava da se brže oslobodimo toplote.
Ali, ne prihvataju svi u naučnoj zajednici ideju da smo evoluirali trčeći. Halsey i Bryce su skeptični povodom tog „navodnog kapaciteta“ za trčanje po vrućem vremenu. Napominju da mnoge druge vrste, uključujući konje i pse, mnogo bolje trče na duže staza i imaju daleko impresivnije kardiovaskularne sisteme od nas.
Šta kaže nauka

Pitanje koje su hteli da testiraju nije bilo da li su ljudi bolji od konja kada trče (skoro uvek nisu), već da li su relativno bolji kako vreme postaje toplije.
Da bi odgovorili na pitanje, testiralu su tri trke: Maraton čovek vs konj na 35 km (22 milje) u Velsu, Western State 100-miler (za ljude), i Tevis Cup 100 u Kaliforniji (za konje) i Old Dominion 100-miler u Virdžiniji. Poslednje dve su imale odvojene trke na istoj stazi za ljude i konje, tako da je velška trka jedina prava jedan na jedan bitka.
Za svaku od ovih trka, Halsey i Bryce su dobili zapise od obližnjih meteoroloških stanica. Zatim su dobili prosečnu brzinu prva tri čoveka i prva tri konja za svaku godinu, kao i temperaturu na dan trke. I za ljude i za konje, više temperature dovele su do sporijeg vremena. Ovo se posebno važi za konje.
Za svaki porast od 1 Celzijusa, konji su usporili za oko 1 procenat što je oko 11 km/h. Ljudi su, sa druge strane usporili za oko 6km/h za svaki dodatni stepen toplote. Tih 36 posto prednosti za ljude je bilo statistički značajno.
Dakle, da, u poređenju sa drugim sisarima prilagođenim za trčanje na duge staze, čini se da su ljudi posebno dobri u borbi sa toplotom. Ali i dalje gube od konja skoro svaki put, a gubili bi sa još većom razlikom na ravnom terenu.
Halsey i Bryce kažu da tvrdnja iz nedavnog Libermanovog rada da nijedan konj ili pas ne bi mogli da trče maraton na vrućini od 30 stepeni, kao izrazito netačan, navodeći primere kao što je pas lutalica po imenu Kaktus koji je završio veći deo rute Marathon des Sables trke.
Naša moć je naš mozak

Kako se navodi, moć ljudi leži u mozgu. Umesto da budemo najbolji trkači u životinjskom carstvu, ljudi koriste svoj intelekt da iskoriste sve što mogu iz svojih prosečnih sposobnosti.
Prednost koju su ljudi dobili od predaka koji su lovili tokom vrelih dana, se danas pokazuje posebno korisno u kombinaciji sa intelektom.
Ipak, uprkos svom skepticizmu u pogledu evolutivnog značaja lova na izdržljivost, novi rezultati Halsey i Bryce-a podržavaju tu hipotezu. Kada postane vruće, postajemo bolji.
Dakle, kako se letnje vrućine pojačavaju, imajte na umu ovo – bar niste konj. 😀