Dnevne opservacijeVesti

Trke, grassroots sport i sportska takmičenja posle Korone? Tri moguća scenarija i šta to znači za sport u Srbiji? [DO#079]

Nema komentara

Odrediti optimalnu reakciju i mere kontrole pandemije je jako teško. U tom smislu, donosioci odluka, političari, lekari, različiti sekretari, direktori i predsednici Upravnih odbora i drugi uradiće pre više, nego manje, kako bi zaštitili ljude ali i sebe u slučaju nezgode.

Od straha od greške i straha od nečinjenja pre ćemo uraditi više nego manje. To je sasvim prirodna ljudska reakcija u situaciji u kojoj informacija nije potpuna, a širenje virusa i ko je prenosioc bolesti je upravo takva situacija, jer mi ne znamo ko je zaražen dok se ne jave prvi simptomi.

Sport kao posledica vanredne situacije

Kao jedna od uslužnih delatnosti, Naredbom Ministarstva omladine i sporta, a prateći odluku Vlade sport u doba vanredne situacije je stao.

https://www.instagram.com/p/B9zmxcvpyOp/

Državne sportske organizacije i Covid19

Mnogim kompanijama i organizacijama pod uticajem pandemije prihodi su smanjeni, ali sportskim organizacijama (ne mislim na državne koje i dalje ne posluju tržišno već iz budžetskih sredstava) prihodi su svedeni na nulu kao posledica nemogućnosti obavljanja delatnosti.

Sportske organizacije u Srbiji se finansiraju iz nekoliko izvora prihoda i to različitim procentima.

  • Budžetska sredstva
  • Članarine
  • Kotizacije za takmičenja
  • Navijačke ulaznice
  • Sponzorski ugovori
  • Prodaja TV prava
  • Donacije

Verovatno da ne postoji nigde informacija kojim delom se sportske organizacije finansiraju iz budžetskih sredstava a kojim delom se prihod ostvaruje tržišno, no pregledajući finansijske izveštaje naših klubova, saveza i sportskih organizacija, prilično sam ubeđen da bi 75% prihoda bilo iz državne kase.

Ovaj podatak je važan jer obećanje države (kroz PKS najviše to vidimo) je da će svoja plaćanja izvršavati na vreme, što osigurava sportskim organizacijama nesmetano 100% prihodovanje za plate i planirane aktivnosti (koje će ili biti pomerene ili se neće održati – vidi dole!)

U tom smislu, procena, 75% posto prihoda sportskih organizacija je „državno“, pa tako su organizacije bezbedne i jednostavno prija ovaj nenajavljeni plaćeni odmor 🙂

Održive sportske organizacije i Covid19

Sa druge strane postoje grane sporta kao što je fitnes, rekreacija, organizacija trka i svih onih mass-participation takmičenja, grassroot sport (u kojem smo nažalost i mi sa Trčanje.rs) koji više od 75% prihoda, a mnogima i 100%, dolazi upravo iz onih oblika prihoda koji se ostvaruju samo onda kada se i aktivnosti dešavaju.

Moje lično ubeđenje je da upravo ove organizacije modernizuju sistem sporta, grade efikasne timove, povećavaju produktivnost, inoviraju i bore se kroz građenje što boljih usluga za korisnike. Ove organizacije su sada najviše pritisnute Naredbom o zabrani svih okupljanja jer su im prihodi stali i mnoge će otići na stand-by i jednostavno biti primorane da otpuste ljude.

I grassroots sport i fitnes i plejada drugih sportova je na udaru

https://www.instagram.com/p/B9rt1zuJ_RX/

Grassroot sport definišu one organizacije koje dolaze od ljudi, odozdo i koje često nemaju kapacitet (vreme ali ni veštinu prolaženja kroz postojeći sistem sporta), ali ni prevashodnu svrhu da budu prepoznate i finansirane kroz budžetska sredstva.

Upravo te organizacije, sada kada im je najpotrebnije biće zaboravljene jer sistem ne može da prati one delove koji nisu deo njega, a kako ih ne finansira, taj deo sporta nije ni vidljiv.

Problem sa ovim je nepostojanje političke volje da se ovo reši, a može se rešiti za 2 do 4 godine.

Scenario za sportska takmičenja 2020: A, B i C

Postoji nekoliko scenarija razvoja situacije do kraja ove godine vezano za sportska takmičenja.

Scenario A: Pandemija se završava i sve se vraća na staro u trenutku.

Scenario B: Pandemija se završava, a organizacija takmičenja se kontroliše, bilo brojem učesnika i-ili navijača, bilo prostornim ograničenjima (unutra-napolju). Lagano se pušta broj ljudi, bilo na trkama bilo na tribinama.

Scenario C: I dalje važe iste zabrane bez okupljanja izuzev malih grupa.

Svaki scenario a da nije scenario A, za grassroot organizacije i ljude koji organizuju takmičenja bio bi katastrofalan.

Kako stoje stvari sve najveće trke (njih pratimo) su pomerile datume organizacije i desiće se u full kapacitetima. Evo samo primera: saopštenje Londskog maratona, Pariški maraton, Beogradski maraton.

Ko i kako će doneti ovu odluku u Srbiji i da li će postaviti prava pitanja videćemo ili nećemo videti. Razume se.

Nije sve tako crno ima neko i gori

Spomenuću samo muzičke festivale, konferencije i slične događaje, koji su sigurno (opet ne postoji tačan podatak) manje finansiraju iz budžeta nego sportska takmičenja. Njima je ovo još mnogo mnogo teže.

Virtualni i online sport, sports tech

Monetizacija online treninga i virtualnih trka i sportskih događaja i svega onoga što govorimo kada govorimo o sports-tech, iz mog iskustva, mislim da u Srbiji minimum 5 godina neće ići (mislim da retko to dobro radi Milan Strongman) dok naravno u svetu u ovom delu neke od stvari kao što su Freeletics (digli su 45 miliona dolara za USA širenje), Strava, Zwift i slično sada jednostavno ne mogu da stignu od rada.

Zaključci

  1. Duboko verujem da će se sport brzo oporaviti nakon završetka vanrednog stanja jer će ljudi želeti socijalizaciju koju sport pruža, a mnogi ćemo izaći i sa viškom kilograma iz izolacije. Da li postoji model ili istraživanje koji ovo potvrđuju? Ne, moguće je i da će ljudi zbog nedostatka novca mnogo manje biti spremni da plate sport. Rešenje mogu biti vaučeri koji biste umesto 100 EUR podelili ljudima da mogu da izaberu sport koji žele.
  2. Grassroot sportu i svom onom sportu koji uključuje sve ove klubove koji rade bez da su deo budžetskih sredstava trebaju novi ljudi koji će predstavljati ceo jedan sektor koji je nevidljiv na sastancima predstavnika sporta
  3. Potrebna je nova politička volja za reformom jednog dela sistema sporta koji bi odgovorio na moderne potrebe i načine upražnjavanja sporta za sve.
  4. Treba uraditi analizu koliko sredstava sportskih organizacija dolazi iz budžeta a koliko se ostvaruje tržišno.
  5. Strateški treba raditi na jačanju kapaciteta menadžera u sportu (direktori saveza, klubova i drugi) da kreiraju efikasne organizacije na tržišnim principima kako bi sistem bio pravičniji za sve što će posledično dovesti do kvaliteta (i u rezultatima naših takmičara i u uslugama za ljude)
  6. Raditi na otvaranju sistema sporta za nove ljude, nove ideje i znanja i raditi na tome da sistem ima povratnu vezu koja se zasniva na rezultatima, a ne po onom obliku „tako radimo već xxx godina“. Odličan kurs je ovde.

Svim onim sportskim radnicima, a posebno mladim ljudima, koji radite u sportskim organizacijama koje sada ne prihoduju i koji ćete ostati bez prihoda, vrlo brzo ukoliko se nešto ne promeni, ostanite realni, nepokolebljivi, unapređujte svoja znanja rapidno, pripremite nove proizvode i usluge, povezujte se i ako treba pivotirajte vaše ideje i biznise da biste ih spasili. Ako verujete u njih ništa vam neće biti teško. Tako neka i ostane.

Srećno ljudi, ostanite kod kuće i obavezno uradite dnevnu dozu kretanja.

Niz pomeranja svetskih takmičenja zbog aktuelne pandemije proteže se do 2022. godine, za sada
Zanimljivosti iz komšiluka: Andrej Vištica u napadu na hrvatski Ironman rekord
Tags: , ,

Povezani članci

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Fill out this field
Fill out this field
Molimo vas da unesete valjanu adresu e-pošte.
You need to agree with the terms to proceed