Surutka je nusproizvod sirenja sira. To je tečnost koja ostaje posle zgrušavanja mleka. Surutka je korisna za organizam jer sadrži važne minerale: natrijum, kalijum, fosfor, magnezijum, gvoždje, cink, bakar, kobalt, mangan, molidben, vitamine, aminokiseline i belančevine, nemajući pri tom mnogo kalorija. S toga zato što brže stiže do svih organa nadoknađuje organizmu mnoge deficite.
Protein iz surutke je kompletan protein, što znači da sadrži sve esencijalne aminokiseline neophodne u svakodnevnoj ishrani. Predstavlja idealnu kombinaciju za izgradnju i poboljšanje fizičke konstitucije i mišićne mase. Bogat je izvor aminokiselina razgranatog lanca sa koncentracijama većim nego u drugim izvorima hrane koji se direktno metaboliziju u mišićnom tkivu i mišići ih primarno upotrebljavaju tokom treninga. Na taj način pomaže organizmu da se oporavi posle napora.
Surutkin protein sadrži čitav lanac belancevina: b- laktoglobulin, a-laktalbumin, imunoglobuline, glikomarkopeptide, laktoferin, laktoperoksidazu, lizosome. On obezbedjuje i značajne količine leucina, koji ubrzava sintezu mišićnih proteina, a samim tim i rast mišića. Sportisti koji ishranom unose više leucina imaju glatke mišiće sa manjim procentom masti, odnosno bolju mišićnu masu.
Izolat protein iz surutke sadrži 50% više leucina, u odnosu na proteine mleka, jaja i soje. On se lako vari, pripisuje mu se svojstvo brzorastvarajućeg proteina i ima veliku moć resorpcije u organizmu. U svom najčešćem obliku, u obliku izolata, protein surutke sadrži zanemarljive količine masti, holesterola, a nenadmašan je izvor esencijalnih aminokiselina i nutrijenata potrebnih za zdravlje mišića, kože, noktiju i tkiva.
Surutka i njeni proizvodi se u prodaji nalaze u različitim oblicima kao što su: slatka i kisela surutka, napitci obogaćeni voćem, kao i u obliku praha. Medjutim, sa surutkom ne treba preterivati, jer veće količine mogu izazvati dijareju. Lekovita svojstva surutke veoma su velika i nisu do kraja izražena.
Hleb od surutke
Potrebne namirnice
- 4 ¼ šolje surutke
- 2 šolje integralnog brašna
- 2 šolje belog brašna
- 2 šolje pšenične prekrupe
- 2 kašičice šečera
- 1 kašičica kvasca u prahu
Priprema hleba od surutke
Sve sastojke predviđene za hleb pomešajte i zamesite u činiji. Ostavite testo da narasta oko dva sata. Potom, spustite testo u podmazan pleh i pecite na 200 º C, 30-tak minuta
Prijatno Vam bilo!
74 komentara. Leave new
Koliko je surutke potrebno popiti da bi se unela znacajna kolicina svih tih korisnih minerala i fenomenalnih proteina?
Ovo je pitanje koje cesto postavljaju sebi momci iz teretane, i vrlo brzo predju na surutku u prahu. E sad, da li je to pravi put kojim treba ici? Ne znam…
Nema dovoljno proteina u surutki,zato i ja upotrebljavam whey protein u prahu.
Ok je surutka ali ne treba preterivati…
A ono sto pise u tekstu-izgradnja misicne mase-to se ne bih slozio…
Moram da ispravim moj prethodni komentar da ne dodje do zabune…
Surutka ima uticaja na izgradnji misicne mase,ali ne ocekujte da cete imati ogromne misice ako pijete samo surutku.
Surutka je jako zdrava ali kao sto pise u tekstu, ne treba preterivati jer moze izazvati dijareju.
Nije hleb od surutke vec / hleb sa surutkom!
e, a da vas pitam samo, ja sam citao nesto o surutki i pisalo je da se spremi pet supenih kasika surutke i litar vode, a posle toga cujem od nekoga da se pije samo jedna supena kasika sa 200ml vode, koliko na kraju treba da se pije???
meni su ljudi pricali da su od surutke dobijali bakterije u mokraci
@borko ja sam cuo do od surutke postajes „jaci i brzi“
Drugarica je dobila od surutke bakterije. Znam da mi je rekla da je cesto morala da ide u wc i da su joj u mokraci nasli bakterije ne znam tacno koje. Pila je neke lekove vise nema tih problema i naravno ne pije vise surutku
Borko, ja nisam dobrio takve bakterije, a pio sam surutku. Znači, uz svo poštovanje, zaključak ti ne stoji.
Borko, Igore… možda je ta surutka bila zaražena bakterijama. U svakom slučaju ukoliko je kupila taj proizvod od nekog i sumnja da su bakterije baš iz surutke (a ne recimo od džema koji je pojela par dana ranije) onda može da se ispita ta surutka, pa može da se i tuži proizvođač. Tako da tvoj zaključak može da stoji, ako se naravno testira baš ta primerak surutke na baš te bakterije 🙂 Možeš pitati drugaricu koju je surutku kupila?
Kao što neko meso može da ima trihinelu, tako i primerci bilo koje hrane mogu da budu kvarni i biohemijski neispravni. Ali to je rizik koji moramo da prihvatimo :))
potpuno se slazem sa vekijem, bilo sta sto jedemo svaki dan moze da bude pokvareno, a ne mora…. nego, jel zna neko odgovor na moje pitanje?
Ja pijem ovo jednu supenu na času vode. Mada mi i od toga bude loše u stomaku (tacnije baš imam veoma mirisne gasove, te stoga i ne pijem surtuku izuzev baš kad znam da ću ceo dan blejati na gajbi :))
(govorim o surutki sa ukusom ananasa koju sam kupio u prodavnici zdrave hrane 🙂
Kod kontrole prehrambenih proizvoda najčešće prisustvo nedozvoljenih mikroba je u proizvodima sa ukusima raznog voća i začina. Najčešće kod voćnih jogurta a ni surutka nije pošteđena toga.
Prvo i osnovno što treba znati je da se surutka u prahu dobija termičkom obradom i ono što mnogi znaju je da mnogi enzimi u procesu termičke obrade preko 42 stepena C menjaju svoja svojstva i iz tog razloga surutku u prahu netreba koristit. Vitamini su takođe desetkovani. Da ne bude zabune u enzimima se nalaze amino kiseline. Pošto sam dosta putovala upoznala sam ljude koji piju i po dva litra surutke – sirove bez ikakvih posledica. Vi koje surutka veže za wc šolju znajte da tu nešto nije u redu a može biti prisurna i ešeria koli u količini 0,001 do 0,008.
Narode pijte sirovu suruku ako ste u prilici da dođete do nje a ako niste pravite je sami. Sve je to jednostavno.
Ako vas zanima o ovome, možete se i meni obratiti, pomoćiću vam da zajedno nađemo odgovore na vaša pitanja.
zoka212@gmail.com
100g surutke ima 66g laktoze i svega 12g proteina
http://www.tehnologijahrane.com/hemija-hrane/hemija-mleka/laktoza#toc-fizicke-osobine-laktoze
@Nion…..ne bih se složio da u 100g surutke imaš 12%/12g proteina. Surutka sadrži tek oko 1%, pa matematika kaže da ti za 12g proteina treba nešto više od 1l surutke. Bez obzira na % proteina, glasam za surutku kao extra namirnicu…
pila sam surutku iz privatne mlekare ,za dz je daju u mom mestu..pila sam i l dnevno ..i bilo mi je bolje ukupno stanje organizma.jednom se desilo da je imala ukus ariela jer je ta zena cedi kroz carsave a tada izgleda ja nije bio naj bolje ispran ..to je sve za ljude!dragoceno je uzimati iz mlekara pravu i piti..a jos besplatno!!!ova u prahu je tek zamena za pravu svezu surutku.
znam dosta momaka koji su pili surutku i prahu i vezbali teretanu, nisam bas siguran da izgradjuje bez prave ishrane misicnu masu ali siguran sam da je zdrava 🙂
Ja na sreću imam priliku, da nabavljam eko-sirutku. Tvrdim da je sirutka jedina korisna stvar što je možemo dobiti iz mlijeka. Sve ostalo je čovjeku samo nepotrebno opterećenje. Čitao sam studiju o homogenizovanom mlijeku koju je pisala jedna Slovenka, magistar biohemije. Žena kaže, da se homogenizacijom (razbijanjem molekula masti na veličinu ispod 2 mikrona) bez ikakve „hemije“ potpuno izmijeni struktura mlijeka da mu od svega ostane samo boja. Dalje tvrdi da je takvo mlijeko do te mjere štetno da bi na pakovanju moralo pisati upozorenje slično kao na cigaretama. Djelići tako razbijene mliječne masti su toliko sićušni da se neprobavljeni nađu u krvotoku i tamo se talože u žilama. Zato mljekari već neko vrijeme pribjegavaju odmašćivanju pa imamo mlijeko i od 0,5 % masnoće i slične prevare. Time samo donekle ublažavaju štetu, jer su i druge hranjive materije iz tako „poremećenog“ mlijeka (proteini) neupotrebljive. Ona veli da, ako baš neko želi da pije mlijeko, onda neka pije samo pasterizovano, a bolje je piti svježe (kome ne smeta). Da stvar bude još gora takvo „dugotrajno“ mlijeko se nakon isteka roka može i reciklirati pa se vraća u mljekare na ponovnu „obradu“ tj. pasterizaciju. Ne mogu a da se ne uzrujam kada pomislim kako mliječni lobi manipuliše sa nama i preko reklama nam velikodušno nudi razne „elixire zdravlja“ pa nam još ubaci i strah od „ne daj bože“ kakve nestašice tog životno važnog proizvoda.
Tvrdim da sve što nama treba iz mlijeka (i to od krava, ili još bolje koza, koje pasu po livadama i nisu kljukane raznoraznim koncentratima, hormonima i antibioticima) jesu neophodni minerali, kojima je jako siromašna „moderna“ hrana, a bez kojih nema ni pravilnih procesa u organizmu ni obnove njegovih ćelija (Zato apelujem na osvješćivanje, pogotovo nas sportista, o važnosti punovrijedne hrane za očuvanje zdravlja). Do tih prijeko potrebnih minerala je moguće doći (bez neke štete) jedino preko sirutke, u kojoj je jako teško probavljiva kombinacija mast+proteini+laktoza promijenjena u velikoj mjeri nama u korist.
Zato samo naprijed sa sirutkom i to što bistrijom, a mlijeko neka pije ko baš „mora“.
Laoch, dokle ide prepredenost globalizma u mlečnoj industriji… hvala na informaciji.
Ja eto pijem mleko od 0,5%mm kao i jogurt iste masnoće. Primetno je da je domaće mleko neopisivo ukusnije i zdravije, znam jer sam ga pio svaki put kad sam kao dete odlazio kod babe i dede na selo. Oni su držali krave, ali i koze, a ovo drugo mleko je specifičnog ukusa, neko ga voli, neko ne, meni je trebalo da se naviknem. Kada se od domaćeg kozijeg mleka usiri sir, dobije se isto tako dobra surutka.
Ako nam evropa ne zabrani, možda u garažu parkiramo kozu ili dve umesto starog auta, pa da ne pijemo obojenu vodu umesto mleka i sumnjivu surutku.
Jasnin tekst o surutki je odličan!
A Laochu i ostalima moram dati jedno kratko objašnjenje:
Nažalost i krave koje pasu po livadama se leče antibioticima. Mleko koje dolazi u mlekare dolazi od običnog seljaka-proizvođača mleka ili sa neke farme. I u manjem privatnom gazdinstvu i na velikim farmama krave se manje više jednako hrane a i leče. Leti se hrane na ispaši a zimi suvom silažom. Prva kontrolna tačka prilikom prijema mleka u mlekare (po HACCP-e, CCP 1) ja kontrola mleka na antibiotike. Mleko u kojem sa nađe prisustvo rezidua antibiotika sa UNIŠTAVA! Isto se događa i sa mlekom koje ima povaćanu kiselost i čije su belančevine nastabilne. Tako da nema govora o tome kako se dugotrajno mleko kojem je istekao rok može reciklirati i ponovo pasterizovati. Šta mislite šta bi bilo sa pločama pasterizatora kada bi se preko njih ponovo pasterizovalo mleko kojem je istekao rok? Takvo mleko se uništava pod nadzorom veterinarske inspekcije!
Homogenizacija zaista nema nikakve hemije! Homogenizacija mleka takođe nema veze sa promenom proteina.
Tačno je da se visokom temperaturom (kao kod sterilizacije, tj dugotrajnog mleka) unuštavaju mnogi hranjivi sastojci mleka. Pasterizacija je neophodna jer sirovo mleko sadrži puno štetnih bakterija.
Što se tiče bakterija u mokraći najčešći uzročnik je E. coli. Kako su E. Coli normalno prisutne u crevu, zbog anatomske blizine digestivnog i mokraćnog sistema, one mogu dospeti u bešiku i tu izazvati infekciju.Ako su bakterije prisutne na kravljem vimenu ili na opremi za muženje mogu dospeti u mleko (zbog toga je mleko potrebno pasterizovati).
Surutka u prahu se dobija se klasičnim postupkom dehidratacije pri visokoj temperaturi gde dolazi do delimične denaturacije proteina i samim tim dolazi do smanjenja njegove biološke vrednosti, ali to ne znači da mu je sva biološka vrednost uništena. Što se tiče bakterijske ispravnosti surutke u prahu, ona kao i svi ostali mlečni proizvodi podleže strogoj kontroli.
Sirova surutka jeste kvalitenija i bolje je nju piti.
Prehrambena nafija jeste strašna, odmah su posle narko i farmaceutske mafije.
Vujo, upravu si, na kozje mleko se treba navići. Ja ga obožavam i rado bih dve koze u gražu, ali nemam garažu:)
Kozje mleko se lakše vari od kravljeg, jer je njegova mlečna mast sastavljena od manjih čestica.
Ko je u prilici da pije mleko koje nije industrijski obrađeno ima priliku da uživa u pravom i punom uskusu mleka. Ali, oprez, mlečna mast je puna holesterola. Nekada se cena mleka određivala prema mlečnoj masti, danas se oređuje na osnovu svih parametara kvaliteta a prvenstveno prema mikrobiološkoj ispravnosti.
Mi u gradovima smo prinuđeni da pijemo industrijski prerađeno mleko, koje ipak nije hemija, nema aditiva i konzervansa, separacijom (obiranjem)se skida mast, pasterizacijom produžava trajnost, homogenizaciom usitnjavaju masne kapljice, sušenjem dobija koncenrtovani proizvod čija je trajnost najduža.
Ono čime nas prehrembena mafija loži su nazivi veliki zvučni nazivi :eko, fit, hit, posno, vitaminizirano, dijatalno, bez šećera, bez masti, bez konzervansa i veštačkih boja itd. Nemojte se zakačiti za taj veliki zvučni naslov, pročitajte celu deklaraciju. Nema konzervansa ili šećera ali u tome se ne ogleda ceo kvalitet proizvoda. Posebno su provokativni „posni“ proizvodi, šećer i marganin su posni ali nimalo zdravi!
I kad kupujete obratite pažnju gde i čije proizvode kupujete.
Izvinjavam se što sam se udaljila od teme
Moram da se nadovezem na ovu temu. Fakat je da zivimo u eri industrijske(jeftine hrane),prskane hemijom,zagadjenog tla od prskanja,meso je puno koncetrata,antibiotika itd. Vazduh je zagadjen,sunce vise nije zdravo(zbog ozonskih rupa). Stres,bombardovanje negativnim informacijama sa tv-a,stampe.. Globalno smo ugrozeni na planeti Zemlji! Gledao sam kako drze pilad u besvesnom stanju 40 dana,bez sunca,zatvorene i kolju ih,to mi jedemo na zalost. I sad se postavlja pitanje kako ziveti zdravo. Organska hrana je skupa,a nas standard jadan. Ne verujem da ce nas surutka spasiti,ako ne promenimo iz korena nesto.
Marija zvuci kao neko ko se stvarno razume u ovu oblast, pa bih hteo da iskoristim priliku da je pitam sta misli o Ella siru i jogurtima? (na primer Ella jogurt ili Imlekov balans). Hvala unapred
Dule, Marija je tehnolog u kontroli kvaliteta u Imleku i moja super prijateljica (radimo zajedno Astma.rs) tako da su njena znanja iz ove (i mnogih drugih ) oblasti neprocenjiva. Skrenuću joj pažnju na tvoje pitanje.
Do tada, evo jednog super teksta o kefiru http://www.astma.rs/ishrana-astma/kefir-napitak-dugovecnosti/
Zoran je potpuno u pravu.
Dule, hvala ti, mlekarstvo jeste moja struka, a nutricionizom se bavim već dugo godina. Ella sir je odličan i ja ga redovno jedem iako nije iz „moje“ mlekare. Svima preporučujem Ella sir. Mlečna mast je zaista ono što nam nije potrebno u ishrani. Ella sir se pravi od pasterizovanog, obranog mleka. Niska kalorična vrednost i veoma nizak procenat masnoće su odlična kombinaciju za sve one koji vode računa o svom zdravlju i svojoj telesnoj težini. Odličmo se kombinuje sa mnogim namirnicama.
Što se tiče jogurta, naučno je dokazano da se u procesu proizvodnje jogurta, tj tokom fermentacije holesterol iz mlečne masti drastično smanjuje. Tada kod jogutra nije baš ni bitno koja je mast, (ako imate viška kilograma, nemorate uzimati baš one sa 3,2 masti). Jogurt je visoko kvalitetna namirnica, evo jedan članak o tome http://www.astma.rs/ishrana-astma/zasto-treba-piti-jogurt/
Jogurt slobodno uzimajte po svom ukusu, neko voli kiseliji, neko blaži. Imlekov Balans je odličan, jogurt Family sa 2,2% masti (koji radi pogon u Novom Sadu) je od manje kiselih, Šabački ABT je odličan. Svaki jogurt je dobar.
Ja lično ne volim one sa fensi nazivima i dodatcima. Voćni jogurti su puni šećera i stabilizatora (nije štetno), tako da je voćni jogurt najbolje sam pripremiti kod kuće. Malo voća po želji u blendar i dodati običan jogurt i eto divan napitak.
Ja pravim kefir kod kuće od kefirne gljive i mleka sa 1,6% masti (Moja kravica pasterizovano)
Hvala puno Marija, malo sam se zabrinuo zbog podataka o mleku, ali ako je sa jogurtom i ella sirom druga stvar onda mi je lakse, posto samo to i konzumiram od mlecnih proizvoda 🙂
O proteinu surutke sam citao sve najbolje, ali me odbija mala kolicina proteina za tolike kalorije i ugljene hidrate. Kad bi Imlek napravio neki proizvod slican Ella siru, ali na bazi surutke, momentalno bi osvojili bar polovinu fanova Elle 🙂
Marija, vjerujem da si potpuno dobronamjerna u želji da mlijeko predstaviš kao zdravu namirnicu i znam da ćeš dopustiti da, kako ja tako i neki drugi ljudi, smatramo da mlijeko u ishrani odraslih čini više štete nego koristi. Ono o reciklaži sam „pustio“ kao neprovjerenu informaciju koju sam dobio od prilično pouzdanog izvora (moraću malo više istražiti o tome).
Ostali: Homogenizacija (usitnjavanje čestica masti) se sprovodi radi sprečavanja stvaranja pavlake na površini mlijeka – što je prirodni proces u kojem se čestice masti, koje su lakše od ostalog dijela mlijeka, pretežno vode, dižu na površinu. Razlog za to nikako nije poboljšanje kvaliteta mlijeka već isključivo ekonomska računica, tj. time mlijeko može biti znantno duže u skladištima i na policama, a njegovo skladištenje i čuvanje je znantno jeftinije, jer ga ne treba držati na hladnom. To je jasno, ali kakav učinak na strukturu mlijeka ima homogenizacija i šta tako sićušne čestice masti prouzrokuju u organizmu nisam ja izmislio, već je gore pomenutu naučnicu zaintrigiralo zašto mlijeko, kojem se ne dodaje nikakva“hemija“ ili neke druge supstance, kroz proces homogenizacije postane neupotrebljiva namirnica. Na žalost čovjek je jedino živo biće na ovoj planeti, koje se tako svesrdno trudi da svoju hranu što više obezvrijedi prije nego li je pojede.
Puno drugih stvari je o mlijeku, a suština je u tome da je jako teško probavljivo za većinu ljudi i da se njegovim konzumiranjem u organizmu stvara velika količina sluzi, kao i u slučaju velikog broja druge termički obrađene i rafinisane hrane, a posljedica je sluzasta tj. kisela krv. Nedavno sam imao priliku da gledam jednu njemačku emisiju gdje su doktor specijalista reumatolog i jedan nutricionista govorili o mehanizmu nastajanja osteoporoze, artritisa, reumatskih upala zglobova i raznih drugih propratnih oboljenja i simptoma te o proteinima životinjskog porijekla kao njihovom glavnom uzroku – ne i jedinom. Mehanizam je vrlo jednostavan i potpuno logičan: svakodnevnim konzumiranjem takvih proteina Ph vrijednost naše krvi opada; organizam se trudi da uspostavi normalno stanje; dok smo mladi i zdravi i ako stanje nije kritično tu funkciju uspijevaju odraditi naši bubrezi; kada oni to nisu u stanju, kreće ubrizgavanje bazičnih minerala u krv, a oni se nalaze deponovani u našim kostima, koje se na taj načih prorjeđuju i slabe (stanje dodatno pogoršavaju fosfati – Coca Cola, mesne prerađevine itd. te prekomjerna upotreba soli). Moje dvoipodecenijsko iskustvo me je naučilo mnogo čemu o hrani, a pogotovo o mlijeku, koje je, između svega ostalog, do prije 10 godina bilo moja neizostavna i svakodnevna hrana. Da ne dužim o tome – 10 zadnjih godina ne znam za viroze, gripe, prehlade, bronhitis i slična „normalna“ stanja. Ali da ne bi mislili, puno sam grešaka i „salta mortale“ pravio u traženju izlaza iz začarane „kutije“, bilo je puno padova i očaja, ali svaki put sam se pridigao i nastavio dalje. Vjerujte, trčanje maratona ne doprinosi pretjerano zdravom načinu života i za nešto takvo je potebna umjerenija fizička aktivnost tj. kraće trčanje, ali svi mi imamo svoje strasti i slabe tačke. Neću vas više daviti. Uživajte!
@Laoch. Kakve veze ishrana/mleko imaju veze sa ne dobijanjem virusa, gripa ili prehlade??? I zasto gledati TV da bi saznali informacije? Ja vam onda garantujem da ista tako postoji verovatno i toliko kontra tvrdnji zasto je bas mleko ili mesto dobro! I onako ga svake godine menjaju, i ta prica je toliko stara, presipanje iz supljeg u prazno, jedne godine kazu da je dobro, sledece da nije. . .
Milane, informaciju možeš dobiti na razne načine: od usta do usta, putem televizije i interneta, čitanjem literature i časopisa te ličnim iskustvom pomoću svojih čula. Informacije su stalno i svuda oko nas, a na nama je kako ćemo praviti selekciju i na šta ćemo usmjeriti našu pažnju. To što sam tada čuo na televiziji ja sam već odavno znao, ali ljudi više vjeruju službenoj medicini pa sam pomenuo izjave ljudi iz te branše.
Isto tako su virusi stalno prisutni i bakterije takođe. Oboje su čistači, jer se razmnože tamo gdje je porušena ravnoteža i gdje je za njih pogodna sredina. Oni u slučaju navedenih „bolesti“ nisu uzrok već posljedica već oboljelog organizma, koji nije u stanju da se sam dovede u ravnotežu. Jedan od glavnih remetilaca te ravnoteže je nepravilna ishrana, koja ima za posljedicu obaranje Ph vrijednosti naše tjelesne tečnosti, što znači i povećanje kiselosti te viskoznosti krvi! Takva krv se u normalnim okolnostima uspijeva očistiti preko bubrega, ali posljedičnim slabljenjem njihove funkcije postepeno dolazi do prije pomenutih te raznih drugih pojedinačnih i sistemskih problema. Da napomenem da je normalna krv blago bazična, što znači Ph oko 7,4. Kisela sredina i viskozna krv je pogodno tlo za naseljavanje i razvoj virusa i bakterija, a to je odgovor na tvoje prvo pitanje.
Jedno vrijeme sam testirao učinak hrane preko testiranja kiselosti urina i došao sam do potvrda o tome koja je hrana kiselotvorna. Drugi način za testiranje tjelesne tečnosti je testiranje pljuvačke, koje nam pokaže trenutno stanje krvi. Međutim, kako su to posredne metode, za utvrđivanje Ph krvi potrebno je testirati krv direktno preko tzv. pulfera, koji pokazuju potencijal organizma da održi ravnotežu.
@Laoch, dva puta ste pomenuli ravnotezu. O kakvoj je to ravnotezi rec? Dakle ako ne pijete mleko, ili se „zdravo hranite“ i 24h provodite sa osobom koja ima virus, mi se tada necemo zaraziti da? I sta je sa trcanjem, da li onda da trcimo brze ili ne jer ako trcimo brze, i ph vrednost ce ici gore.
slazem se s laohom. Dodao bi da je PO MISLJENJU MAKROBIOTICARA MLEKO POTPUNO NEPOTREBNA NAMIRNICA! OSIM MAJCINO NARAVNO.STO SE TICE KISELOSTI I CITAO SAM O TOME,LJUDI NE OBRACAJU PAZNJU NA TO.SLAZEM SE I SA TIM DA JE DANASNJA INDUSTRIJSKA HRANA TOTALNO NEZDRAVA,ALI TO JE CENA OPSTANKA ,JER KAKO BI SE HRANILO 6 MILIJARDI LJUDI ORGANSKOM HRANOM KOJA JE VRLO SKUPA?PLUS OGROMNI PROFITI KOJE PQEHRAMBENA INDUSTRIJA OKRECE.ALI TO JE NEMINOVNOST DANASNJECIVILIZACIJE.
Ne znam ja pijem 2 litre mleka na dan, zdrav-prav, ne razboljevam se, i treniram kao masina. Isto kao i laoch ali bez mleka )))
Auh, čak tri puta sam pomenuo ravnotežu :)). Milane, ako je tako kao što kažeš, a nema razloga da ti ne vjerujem, onda je tvoj organizam u ravnoteži. Znači da je sposoban neutralisati one otpadne produkte koji nastaju u metaboličkom i trenažnom procesu. Svako od nas je jedinka za sebe sa svojim urođenim i stečenim potencijalom, koji se tokom života neminovno smanjuje. Ja se samo trudim da taj potencijal održim što je moguće duže. Svakako da maratonsko trčanje, u mom slučaju, ne doprinosi tome, ali ponavljam, svi mi imamo strasti „koje su jače od nas“. Ne samo trčanje, već svako psihofizičko naprezanje koje stresno djeluje na organizam, smatram škodljivim. Maraton je takva aktivnost gdje se ide iznad granice glikogenskih rezervi, gdje se zbog produkata sagorijevanja tolike energije jako zakiseli krv, a istovremeno se pojačano troše mineralne rezerve. Na sličan način mogu biti škodljiva i kraća trčanja, ako se duže vrijeme zadržavamo iznad aerobnog praga. Treba se držati načela postupnosti i umjerenosti, mada sam ja posljednji koji je pozvan da govori o tome, jer se slabo pridržavam tih načela.
A što se tiče viroza i boravka nekoga ko je „čist“ od sluzi u blizini zaražene osobe , virusi će ući u njega ali neće imati „posla“ pa se neće pojaviti ni simptomi, ili će se pojaviti u blagom obliku. Jačina simptoma je lakmus papir naše „čistoće“ iliti ravnoteže. Koliko samo sluzi izbacimo prilikom kijavice, curenja nosa, kašlja i sl. To su prirodne reakcije našeg organizma koji se čisti uz pomoć virusa i bakterija. Na žalost neki su toliko slabi i „zaprljani“ da simptomi znaju biti tako jaki pa čak i kobni po njih.
I da ostanemo na temi, mlijeko je jedna od namirnica koja tvori najviše sluzi u organizmu. To tvrdim iz ličnog iskustva. Iz toga isključujem sirutku, koja u suštini i nije mlijeko. Onima koji ne mogu bez mlijeka evo moje preferentne liste (prvo je kozje pa onda kravlje mlijeko):
1. sirutka – preporučujem
____________________________________________
2. fermentirano nepasterizovano mlijeko
4. fermentirano pasterizovano mlijeko
3. nepasterizovano mlijeko
____________________________________________
5. pasterizovano mlijeko
6. nemasni sirevi
____________________________________________
7. drugi sirevi (izbjegavati)
8. fermentirano homogenizovnao mlijeko (izbjegavati)
9. homogenizovano mlijeko (zaobilaziti u širokom luku)
Laoch, šta znači ovo: „A što se tiče viroza i boravka nekoga ko je “čist” od sluzi u blizini zaražene osobe , virusi će ući u njega ali neće imati “posla” pa se neće pojaviti ni simptomi, ili će se pojaviti u blagom obliku.“
Ako mogu da parafraziram, a ti reci da li sam razumela suštinu, ova rečenica znači da ukoliko neko nema sluzi (uzrokovane, kako ti tvrdiš, opet, možda nisam razumela, mlekom u ishrani), imaće bolje odbrambene sposobnosti?
takođe, možda ni ovo nisam razumela „Jačina simptoma je lakmus papir naše “čistoće” iliti ravnoteže. Koliko samo sluzi izbacimo prilikom kijavice, curenja nosa, kašlja i sl. To su prirodne reakcije našeg organizma koji se čisti uz pomoć virusa i bakterija.“
Da li to znači da više sluzi i suza i slina i kašlja i kijanja znači ujedno i bolje, nazovimo ih tako, odbrambene snage? Ako da, da li to znači i obrnuto, da manje sluzi, slina, kijanja, kašlja, suzenja očiju označava i manju sposobnost organizma da se sa nekim virusom izbori?
na kraju, i ovde mi je potrebno da razumem da li si zaista mislio ovo što piše „Na žalost neki su toliko slabi i “zaprljani” da simptomi znaju biti tako jaki pa čak i kobni po njih.“
Da li to znači da je, pre nego što su ti siroti ljudi postali slabi i „zaprljani“ (da li si ovu reč izabrao samo u nedostatku bolje reči, ili zaista misliš da su neki ljudi „zaprljani“?), mogla postojati neka, tačno određena intervencija, ili niz intervencija, koja ih je mogla učiniti čistijim i smanjiti im šanse da se razbole? Takođe, da li postoje neki jaki ljudi i „čisti“ ljudi koji mogu imati jake simptome, pa čak i kobne po njih? Važno mi je još da znam da li misliš da li to što su ti slabi ljudi neotporni na mikroorganizme posledica njihovog nepridržavanja određenog seta (iskustvenih ili drugih) pravila?
Nadam se da me nećeš pogrešno shvatiti – pre nego što formiram mišljenje o nečemu, za početak moram da znam da li sam dobro razumela. 🙂
@Laoch i zoran:
Imate li vi neke naucne reference da citirate ili se sve svodi na „javlja mi se“ i „rece mi jedan coek na jednome mestu“?
Da se razumemo, ja ne pijem mleko, ali zbog regulisanja mase, a ne zbog ovih (bapskih?) prica koje se ovde navode.
@Ksenija:
1. Dobro si me razumjela – što manje sluzi u krvi i ostalim tjelesnim tečnostima to veća odbrambena sposobnost (nije mlijeko jedina hrana koja stvara sluz i ne reagujemo svi isto na svaku hranu – nismo mašine)
2. i 3. Da, to se može i tako gledati, mada sam u postu mislio da što je manje sluzi u organizmu manje je za izbaciti iz sebe.
3. Zaprljani sam dao pod navodnicima, a u istom postu sam rekao da smo svi različiti sa svojim urođenim i stečenim potencijalom. Urođeni još ne možemo mijenjati, ali možemo puno toga uraditi da ga bar ne pogoršamo, prije svega ishranom, zdravom fizičkom aktivnošću i pozitivnim odnosom do nas samih i okoline. Znam neke ljude u svojoj blizini, a jedan od njih je farmaceut, koji nisu dozvolili da im se djeca vakcinišu. Ta djeca su zdrava i nemaju onih „uobičajenih“ problema kada se sva djeca u vrtiću serijski razbolijevaju.
5. Kada govorimo o svim ovim civilizacijskim bolestima, mislim da ne.
6. U najvećoj mjeri posljedica je životnog stila i prehrambenih navika njihovih roditelja, tj. onih koji su im usadili takav životni stil, urođenog potencijala i sopstvenog životnog stila te uticaja okoline. Šta mi možemo promijeniti od svega, osim da sami mijenjamo svoj životni stil i prehrambene navike te eventualno okolinu.
@Talični: Na ovom sajtu se ubiše od citiranja naučnih referenci! Ko ima uši da čuje, neka čuje. Nema niti jednog čvrstog dokaza da bog postoji, a milijarde ljudi na ovaj ili onaj način vjeruju u njega i mole mu se. Ljudi se uvijek odlučujemo za i protiv nečega ili nekoga, a da pri tome ne konsultujemo nauku. Zato ne znam koje naučne reference i kojeg nivoa bi bile dovoljne da nekoga ubijede u nešto. Ono što je za nekoga naučna istina za drugog je zabluda i obratno. Ja sam u tri svoja posta iznio jednu kratku kompilaciju više naučnih izvora i dosta ličnog iskustva. Ovdje ne mislim nikoga ubijeđivati za i protiv nečega. Informacija je tu pa ko voli nek’ izvoli i neka istražuje dalje.
Laoch: imam gomilu potpitanja, nadam se da ti nije dosadno da mi odgovoriš! Tema o kojoj razgovaramo me strašno zanima!
ti kažeš: „što manje sluzi u krvi i ostalim tjelesnim tečnostima to veća odbrambena sposobnost (organizma)…“
Zanima me posebno ovo vezano za krv – kako znaš da li, kada i koliko u krvi ima sluzi? Da li postoji neki način na koji bi to moglo da se izmeri? Kako bi neko ko bi želeo da se, poput tebe, pravilno da se hrani i da bude otporan na boleštine mogao objektivno da zna da li je na pravom putu? I u kojim to ostalim telesnim tečnostima možemo očekivati povećanu količinu sluzi i kako da to saznamo?
Takođe, opet nisam razumela – da li je kašalj, iskašljavanje, kijanje, curenje nosa i slično, znak da se oboleli bori ili da je već podlegao bolesti?
Opet kažeš „Znam neke ljude u svojoj blizini, a jedan od njih je farmaceut, koji nisu dozvolili da im se djeca vakcinišu. Ta djeca su zdrava i nemaju onih “uobičajenih” problema kada se sva djeca u vrtiću serijski razbolijevaju.“
Da proverim da li sam dobro shvatila – zbog toga što tvoj poznanik farmaceut nije vakcinisao dete protiv hepatitisa B, tuberkuloze, difterije, poliovirusa, tetanusa, velikog kašlja, malih boginja, zauški, rubeole i pneumokoka, ta deca ne oboljevaju od „uobičajenih problema“ kada i druga deca u obdaništu? Da li to znači da nevakcinisanje protiv navedenih bolesti štiti od svih (tipičnih) virusnih i bakterijskih zapaljenja grla i srednjeg uha ili samo protiv onih koje je narečeno dete moglo da dobije u obdaništu? Ili su, pak, ta deca uspela izbeći virusna i bakterijska zapaljenja grla i srednjeg uha uprkos tome što nisu primila vakcine protiv one gorenavedene gomile bolesti? Ovo mi je jako važno da shvatim, jasno mi je da nema veze sa temom, ali valjda nas neće sankcionisati. 🙂
Na koje moje pitanje si odgovorio sa “ 5. Kada govorimo o svim ovim civilizacijskim bolestima, mislim da ne.“?
Na kraju, naravno da će svi da te pitaju da pokažeš dokaze za jednu tvrdnju. To se zove „teret dokaza“ – ako izneseš neki stav, nekakvu tvrdnju, nekakav iskaz čija se istinitost može oceniti, nužno je da ispostaviš dokaze. Nije na nama da se bavimo istraživanjem da bismo dokazali da je tvoj stav ispravan ili ne, na tebi je da ga odbraniš. Jer, zašto si ga iznosio ako ne želiš da te iko sasluša i zaključi da je to istina? I kada kažeš „ja sam u tri svoja posta iznio jednu kratku kompilaciju više naučnih izvora…“ a ako te naučne izvore ne navedeš, isto nam se uhvati i da si izmislio i da ti se javilo u snu.
Uh, koliki post. 🙂
IZUCAVAO SAM ZDRAVU ISHRANU,JER ME TO ZANIMALO,I NASAO SAM GOMILU TEKSTOVA O STETNOSTI MLEKA,BELOG BRASNA,RAFINISANOG ULJA,PRZENE I KUVANE HRANE,CRVENOG MESA,ADITIVA U ISHRANI,ITD. NE TREBA BITI AJNSTAJN DA BI SE SHVATILO DA JEDEMO LOSU HRANDU,DA ŽIVIMO PO NEKIM USTALJENIM SABLOOIMA KOJI SU LOSI. TALICNI NIJE VALJDA DA NE ZNAS DA JEDEMO PRSKANO VOCE I POVRCE,KONTAMINIRA,U SMISLU ANTIBIOTIKA I KONCETRATA,BELI HLEB CEZ IKAKVE NUTRITIVNE KORISTI,BELI SECER?PIRINAC ITD TO JE ABECEDA ISHRANE?ALI TO JE JEFTINA HRANA,DA NE ISPADNE DA JE JA NE JEDEM,MA JEDEM AL ZNAM DA TO NIJE TO!
Uh, pocelo je pozivanje na boga. Cisto da znam sa kime imam posla :))))
Ne znam ko se to ubi od citiranja naucnih referenci, jer ja sam ih na ovom sajtu video jako malo. Uglavnom ljudi iznose neki svoj pogled koji su stekli iskustvom ili pamteci nesto sto im je ispricao neki komsija, pa i farmaceut koji ne vakcinise decu zato sto je Dzordz Bus pustio u opticaj vakcine koje ubijaju pravoslavnu decu…
Naravno, ne smeta meni da bilo ko veruje u bilo koju bajku, basnu ili anegdotu i da je na sebi primenjuje koliko god zeli. Smeta mi to kada takve stvari prilicno agresivno siri na mestima na kojima dosta neinformisanih ljudi skuplja pocetne informacije. Zna se sta je naucna referenca, to je nesto sto mozes naci preko scholar.google.com, a sto je objavljeno u *naucnom* casopisu sa reputacijom i recenzijama, a ne na nekom toalet papiru.
Izvinjavam se i Laochu i ostalima na ostrom tonu, ali ipak mislim da je bio neophodan da bi se skrenula paznja ne pojavu (verovatno nenamernu ali i dalje stetnu) da se stvara veliki sum na ovom sajtu koji moze da ga pretvori u najobicnju chat sobu za kafu, caskanje i traceve…
PS. Zorane, molim te iskljuci caps lock kako bismo mogli da procitamo sta si napisao.
Da li kao trkač/čica nosite životna znanja i iskustva i s tim izgradjene stavove i uverenja koje želite da podelite sa drugima na ovom sajtu?
Da li kao lekar/ka reagujete na postove koji nisu u saglasnosti sa naukom koju proučavate, živite, zastupate…da li kada vidite bolest reagujete?
Pretpostavljam da je odgovor DA u najvećem broju slučajeva, zato hajde da uvažimo različitost u mišljenjima i negujemo razgovor i poštujemo kompetencije. Pretpostavljam da pozivanje na reference jeste poziv na izvore naših znanja. Zato vi koji se smatrate kompetntnim iznesite svoje kompetencije iznesite svoja znanja i argumente.
Sigurna sam da niko ovde nikoga ne želi da uvredi već samo da podstakne da se kritički promišlja na pitanja koja su nam od životnog značaja i u kojima možemo da unapredimo kvalitet života!!!
Ovaj sajt pretenduje da bude i informativan ali i edukativan i da pruži priliku da učimo jedni od drugih na jedan interaktivan način i da na osnovu toga menjamo i sebe i svoju okolinu. Zato svi sa svojim kompetencijama na ,,sunce“ u razgovoru i debati!!! Ovo jesu teme za učenje!
Mislim da je pravo vreme za novi članak koji bi se bavio o mleku, jer ovako svi odoste u off-topic, a to nije lepo 🙂
Ajmo, NOVI članak o MLEKU i mlečnim proizvodima!
Mislim da je sasvim jasno da je ovde najveći stručnjak upravo Marija, a molim i Vekija, ako je neki prikladan članak već objavljen na astma.rs mogao bi da se i ovde pojavi. Verujem da bi to umnogome razjasnilo neke nedoumice.
Pozdrav svima!
Ja svaku diskusiju na netu smatram kao otvaranje teme za istraživanje. I ovo je Laoch pokrenuo jednu temu, i kapiram da ljudi, neće sada svi odmah prestati sa mlekom. Ali kome se učini interesantim teorija, valjda će da nastavi istraživanje i neće odmah doneti nekritički odluku.
Sa druge strane, ako je Laoch u pravu on čini dobro delo :)) Uvek treba gledati potrebe ljudi, a Laoch a i većina ovde iznosi stavove da pomogne drugima.
Elem, što se tiče odgovornosti koju govorimo i iznosimo, mislim da je to aspekt koji uvek treba ubacivati u prvi plan. Kod ovakvih tvrdnji npr (mleko je štetno), mislim da ne mora da se ide do naučnih referenci, ali trebag zastati i ograditi se.
Jednostavan google search je dao na Amazonu minimum 10-tak knjiga o štetnosti mleka, i to neke sa gomilom komentara i ocena http://www.amazon.com/Milk-Deadly-Poison-Robert-Cohen/dp/0965919609 Ne kažem da je ovo ikakva referenca, ali su se u komentarima javili i drugi autori, lekari… Jedan od principa je i Education is the key to survival so make informed decisions! , što mi se posebno sviđa.
Lično ne smem da krenem da čitam i ovo, jer mislim da će mi se teorija svideti. Već imam prijatelje koji imaju „životinjski“ argument koji kaže da su ljudi jedine životinje koje kao odrasle jedinke i dalje konzumiraju mleko. Ne idu dalje od toga.
Evo, ja da odgovorim Mariji. Ja sebe smatram apsolutno nekompetentnim da govorim o temi. Više sam nego otvoren da čujem i uvažim oba mišljenja, a posebno kada dolaze od kompetentnih ljudi, mada me i lična iskustva interesuju… naravno uz svo znanje o statistici, naučnim dokazima i generalizaciji vrlo sam obazriv na zaključivanje na osnovu jednog ili par slučajeva.
Vujo, prekinula bi se nit. Prebacićemo komentare u novi tekst kada budemo imali zaključke.
Ksenija, daj mi malo vremena da o onom o čemu sam govorio ponudim i konkretnije reference. A o onome što sam sam iskusio referenca sam ja i moja sposobnost kritičkog razmišljanja. Odgovor broj 5. je u stvari odgovor na tvoje 6. pitanje od ukupno postavljenih 7. Moram priznati da sam malo pobrkao brojeve kod označavanja pa je odgovor 3. u stvari odgovor na 4. i 5. pitanje.
Talični, ljudi po pravilu kada nemamo argumenata da osporimo nečiji stav, počinjemo napadati ličnost onoga koji taj stav iznosi. Ako neko ne može razaznati kada je u tekstu upotrijebljena ironija ili neka druga stilska figura i još pri tome, na osnovu ovlaš iznesene konstatacije o vjerovanju u boga bez dokaza, sudi o nečijoj religioznosti i nacionalnoj pripadnosti (a ne znam ni kakve veze imaju ovi moji Slovenci sa pravoslavnom djecom) onda je sa takvim svaka diskusija prilično ograničena. A i ono što je napisano na toaletnom papiru može biti jako korisno, ali taj vic ću ispričati ako se kad sretnemo.
Veki. Ljudi smo izgleda po prirodi skloni nekritički odbacivati sve ono što se kosi sa našim ustaljenim pravilima. Utoliko se više divim onima koji su bili u stanju razbijati šablone i okove vremena u kojem su živjeli, mnogi od njih i po cijenu života i podvrgavanja raznim oblicima torture. Sjetimo se samo nekadašnjih „naučnih istina“ koje je inkvizicija tako beskrupulozno branila i današnjih koje brane razni sponzori i „zaštitinici“ nauke.
„Ljudi su jedine odrasle zivotinje koje konzumiraju mleko“ je argument koji se uvek nadje u ovakvim raspravama. Ljudi su jedine zivotinje koje: termicki obradjuju hranu, piju zeleni i crni caj, citaju knjige, lete u svemir, i jos mnogo toga. To sto samo ljudi nesto rade ne znaci da je lose. Ne volim mleko, ali mnogo toga je cista propaganda. Pijte ono sto vama prija a ne sto vam je neko rekao da treba da pijete.
@Laoch, teret dokaza je na onome ko nesto tvrdi, pogotovo ako je tvrdjenje tako radikalno kao tvoje. Takodje, relativizacijom nisi doprineo snazi svojih stavova. Oni su i dalje to: licni stavovi nekoga na Internetu. Kao sto sam i ranije pomenuo, nisam potsetio na reference zbog sebe – dovoljno sam naucno pismen da mogu da procenim da li necije pisanje deluje relevantno i ako deluje da to i proverim – vec zbog ljudi koji nius u stanju da razdvoje naucne cinjenice od urbanih legendi i rekla-kazala prica. Zbog toga i ne zelim da nastavljm diskusiju jer mislim da nije ni potrebna…
Muuuuuuuuuuu!! Muuuuuuuuu!!
Samo sam hteo da kažem da od oktobra 2009. godine ne koristim mleko u svojoj ishrani…
Mene lično je ubedio Harvy Daimond (Zauvek zdravi i vitki) i Helmut Wandmaker (Želiš biti zdrav? Zaboravi kuhanje!), pisci koji promovišu presnu ishranu. Međutim, koliko se mišljenja oko ovog pitanja razlikuju, najbolje se vidi iz primera pisca Ernst Gintera (Živeti bez bolesti) koji takođe naglašava potrebu za presnom hranom, ali on uključuje upotrebu mleka u sirovom, neprokuvanom stanju…Mislim da je u mom rastanku sa mlekom ovo bilo presudno: ČOVEK JE JEDINI SISAR NA ZEMALJSKOJ KUGLI, KOJI MLEKO KORISTI U ISHRANI I NAKON ŠTO PRESTANE DA SISA MAJKU, MAJČINO MLEKO.
Priroda je ČUDO, i podesila je da novorođenče-SISAR ima MAJKU, koja ima mleko u svojim grudima, vimenu, čim se porodi. Majčino mleko je takvo savršenstvo od hrane koju ni najbolji i najveći kulinari ovoga sveta ne mogu pripraviti i namenjeno je novorođenoj jedinki-SISARU.
E sad, stvarno ne razumem, zašto je potrebno da jedino ČOVEK koristi mleko u ishrani celog života?
@seba , opet da ponovim to nije nikakav argument, covek je takodje jedini sisar koji termicki obradjuje hranu, pije cajeve, cita knjige, itd…
Da te pitam onda, da li si dovoljno hrabar da jedes sirova jaja od sad pa na dalje?
Sirova jaja nisu hrana za čoveka, ali to je opet samo moje shvatanje ishrane. Nisam imao nameru da nabrajam argumente protiv mleka, nego da napišem šta je mene navelo da ne pijem mleko. Nisam ga ni pre nešto puno koristio, ali sada ga uopšte ne pijem. To ne znači da mislim da sam ja sada jedini u pravu, nego jednostavno na osnovu pročitanih knjiga o presnoj ishrani to je moj stav. Posebno sam naglasio kako se i među tim piscima o presnoj ishrani nailazi na različito mišljenje o upotrebi mleka u čovekovoj ishrani.
Najbolje je isprobati na sebi sve to, pa vidiš šta ti najviše odgovara ili šta ti uopšte ne odgovara.
http://www.patrcevic.com/mlijeko-i-mljecne-preradevine-kod-sportasa/
http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/2154152
Ksenija, samo da pojasnim sebi, mukus je ovde u stvari, narodski šlajm (ono što iskašljavamo, iz disajnih puteva?). To je sve sinonimi za sluz.
Moraću da uključim i moju doktorku u sve ovo.
vekiša, da, mukus je jedno ime za šlajm, sline i uopšte sve sluzave gadosti 🙂 ali za šlajm se u ovom članku kaže i phlegm.
off: da li slučajno ili ne moj 666. komentar sadrži sve ključne reči: sluz, šlajm, mukus. njami
Mislila sam da se ne uključujem u dalju diskusiju ali pošto su me Vuja i Veki pozvali, moram da kažem koju reč (iako ovo neće biti baš kratko)
prvo moram da napomenem Laoch da u komenatru od 25.12. nisam ni u jednoj rečenici pokušala da ubedim bilo koga da je mleko zdrva i prekopotrebna namirnica. Naprotiv, mlečna mast je jednako štetna i talozi se u arterijama kao i sve druge masnoće. A to nema veze se homogenizacijom, jednako se taloži i masnoća iz punomasnog i nehomogenizovanog mleka kao i iz homogenizovanog.
Činjenica jeste da mleko potpomaže stvaranje sluzi i govorim svima čije deca boluju od astme da im konzumiranje mleka svedu na minimum ili ga izbace iz ishrane.
Moram da naglasim da mi je tehnologija mleka struka, a da se inače bavim ortomolekularnom medicinom. Ortomolekularna medicina se bavi očuvanjme zdravlja i lečenjem bolesti izmenama konentracije susptanci u ljudskom telu, koje su inače prisutne u telu, a neophodne za zdravlje. To su amnino kiseline i esencijalne masne kiseline, vitamini minerali, elementi u tragovima, materije koje su neophodne za održavanje života. Ortomolekularna medicina obuhvata:praktičnu biohemiju, prektičnu toksikologiju,, nauku o ishrani, nutritivnu terapiju hranljivim materijama, hemiju, fiziologiju i kinetiku hranljivih materija, bioraspoloživost sinergije (uzajamni pozitivan uticaj) i antagonizam (uzajamni negativan uticaj), detoksikacijom organizma.
Što se tiče pH vrednosti, prvo treba objasniti šta je pH vrednost- to je mera acidosti (kiselosti) i baznosti (alkaliteta), pri čemu je pH 7 neutralno, a niže od do 0 toga kiselo, a više od 7-14 bazno (obrnuto propocionalno, niže pH vrednost=veća kiselost, veća pH vrednost=veća baznost).
Naš organizam je sastavlje od 70% vode, a voda se kreće od pH 6,5-7,7. Tako bi trebalo i da se kreće stanje u našem organizmu.
pH vrednost u organizmju predstavlja ravnotežu pozitivno nalektrisanih jona (kisele ) i negativno naelektrisanih jona (bazno). Organizam pokušava da održi tu ravnotežu a kad se ona naruši javljaju se zdravstvene tegobe. nalektrisanih jona (bazne). Telo se stalno bori kako bi održalo ovu ravnotežu, kada je ona narušena javljaju se razni zdravstveni problemi.
Prevelika kiselost metabolizma je nažalost veoma rasprostranjena u vremenu u kojem živimo. Uslovi okoline, način života i ishrana su glavni krivci za takvo stanje. Povećana apsorpcoja kiselina koja je uzrokavana lošim navikama u ishrani, smanjena apsorpcija baza koja je uzrokovana umanjenom koncentracijom minerala u zemljištu a time i u hrani, smenjeno izlučivanje kiselina koje je uzrokovano zbog slabe fizičke aktivnosti (sedalni način života) i suveše malog unosa tečnosti, tj vode u organizam, te povećano stvaranje kiseline uzrokovano ekstremnim opterećenjme tela.
Stvaraoci kiselina u organizmu nisu u prvoj liniji one životne namirnice koje imaju mali pH vrednost (kisele) ili kiseo ukus. Recimo limun je namirnica koja organizmu daje baznost.
Kiseline nstaju u našem organizmu, pre svega, metabolizacijom životnih namirnica:
-amino-kiseline koje sadrže sumpor, oksidiraju sumpornu kislinu
-fosfati stvaraju fosfornu kiselinu
-ugljeni hidrati i masti-kod razgradnje nastaje ketonska kiselina, mlečna kiselina i druge organske kiseline.
Ove kiseline neutrališu organsli anjoni iz voća i povrća ili iz mešavine kao što su citrat, malat i oksalat.
Namirnice koje imaju alkalnoi dejstvo na organizam su: voće, povrće, krompir, a namirnice sa kiselim dajstvom su: belančevine, odnosno meso,kobasice, riba, sir, mleko, jaja, mahunarke, žitarice.
Krv, za razliku od mokraće nije izložena velikim oscilacijama pH vrednosti. optimalna je pH između 7,35-7,45.
Stepen kiselosti mokraće zavisi od ishrane, psihe i doba dana. Paraleno uz aktivnost jetre, u drugoj polvini noći izlučuje se više kiseline. Kod nedostatka kalijuma pH vrednost mokraće je niska. merenje pH vrednosti mokraće lakmom ili univerzalnim indikatir papirom obuhvata samo 1% izlučenih kiselina. Ostalih 99% kiselina već su u spojenom obliku izlučene preko bubrega i ova kva metoda meranja ih ne obuhvata.
ph vrednost mokraće je normalna od 6,2-6,9. Ako su vrednosti niže, tj id 4,5-6,0 radi se o ascidozi i uzrok je ishrana sa prevelikom kiselosti. Vrednosti veće od pH 7 sreću se kod vegetarijanaca ili nakom uzimanja mešavine baza.
Ako želite da saznate prave stanje vašeg organizma, merenje treba izvršiti nekoliko puta u toku dana i to određivanje titracione kiselosti po Sanderu. Mere se slobodne i vezane kiseline sakupljne iz 5 uzoraka mokraće tokom dana u razmaku od 3 sata.
Latentna acidoza je uzročnik mnogih hroničnih bolesti: hronični umor, smanjena koncentracija, neuralgije, hronične upale vezivnog tkiva, alergije, karijes, gastritisa, osteoporoze,bubrežnih bolesti itd.
Zdrav organizam može da izbaci kiselibe preko mokraće, kroz stolicu, znoj, kao i disanjem. Neizlučene kiseline se deponuju u vezivnom tkivu i organizmu uopšte. One izvlačne važne mineralne soli iz kostiju, hrskavice i zuba.
Akutna stanja prevelike zakiseljenosti organizma sa niskim pH vrednostima krvi je u praksi jako retka a leči se infuzijom nartijumbikarbonata.
Latentna acidoza, kod koje su istrošene sve bazne-tampon rezerve krvi, takođe se leči natrijumbikarbonatom, dvostruko delotvornijim natrijumbikarbonatom, ako i alkalnim solima:citratom, laktatom. Dijetetske mere tokom 2-3 meseca, tj ishrana koja nema puno belančevina, masti i žitarica, sa malo kafe, bez alkohola i šećera predstavlja važnu okosnicu terapije. Preporučuje se povrće, voće i krompir (odnos povrća i voća 2:1).
Pošto je ovde ipak glavna tema sport, savet sportistima je da unose mešavine baza u organizam. One odlažu prevliku kiselost i istovremeno unose dodatne količine klacijuma, magnezijuma, kalijuma, cinka i drugih mineralnih soli.
Vraćam se na mleko, fermentisani proizvodi su jogurt, kiselo mleko i kefir i oni jesu viskokvalitena životna namirnica!
30 godina živim u svetu mlekarstva i stalno slušam argumente za i protiv.Što reče Dule čovek je jedini sisar koji jede i radi mnogo toga što životnjene rade. Inače i tele kad prestane da sisa popiće mleko ako mu ponuditie, isto tako i mačka i pas.
Problem sa verenjem mleka se javlja kod odraslih ljudi zbog nedostatka crevnog fermenta-laktaze.
Laoch, surutka ne samo da u suštini i nije mleko, ona nije mleko, surutka je nusproizvod koji se dobija u proizvodnji sira. Surutka je odlična za čišćenje organizma. Za sportiste postoje pripremljeni proteini surutke (kao što je Jasna i napisala gore u tesktu) i treba ih koristiti prema uputstvu proizvođača.
Ono što treba izbegavati su zreli sirevi, ali zato mladi nemasni sirevi imaju imaju 10 puta više proteina nego tečna surutka.
Što se tiče konzumiranja sirovog, tj nepasterizovanog mleka, ne bih ga nikom preporučila (već sam pisalo o bakterijama o mleku, ako budem pisala o bolestima biće previše)
Moj savet je umerno-dovoljno-raznovrsno
Mozes li mi ostaviti svoj mail zelim nesto da te pitam vezano za clanak posto vidim da se razumes! Hvala unapred !
Gorane, evo Marijinog kontakta. Nagovesti da si sa Trčanje.rs
http://www.astma.rs/poziv/marija-blazic/
Majo hvala ti na ovome. Kao da si se dogovorila sa Damirom da pišete o istoj temi
http://www.ironmancoach.net/kisela-i-luznata-hrana/
vau, marija, stvarno si detaljno objasnila sve! 🙂
U uvodu želim da se zahvalim svima koji niste dozvolili da se ovdje iznosi bilo šta bez kritika i suprotnih stavova pa makar to bilo i sušta istina. Nije mi namjera da ovdje iznosim neoborive dokaze, već da podstaknem na razmišljanje. Radi razumijevanja vremena u kojem živimo i teksta koji slijedi, želim da citiram jednog od nespornih naučnih autoriteta u Srbiji i svijetu, prof. dr Vladimira Ajdačića: »Profit je smrtni virus čovečanstva.«. Profit je naime postao mjerilo vrijednosti i uspjeha te osnovni motivator svakojake ljudske aktivnosti.
O homogenizaciji mlijeka:
Želim samo da citiram navode iz članka Homogenizirano mleko – počasni ubijalec, autora Maje Tomkiewicz Vouk, dipl. ing. hemijske tehnologije (idi na google). Marija, volio bih ako bi pomogla da se ponudi još neka studija o tome, zbog jasnijeg određivanja nas čitalaca prema toj stvari. Autorica članka kaže: »Standardna homogenizacija se izvodi tako da se toplo mlijeko (odnosno koncentrovano mlijeko ili pavlaka) pod velikim pritiskom i brzinom potiskuje kroz uski prorez. Pri izlasku iz proreza nastaju unakrsne sile koje rastegnu čestice masti, koje se inače drže skupa slično niski bisera, razbijajući ih na pojedinačne male čestice. Tako se unište prirodne membrane čestica masti. Istovremeno se na novonastale čestice adsorbiraju proteini (prije svega kazein) i tako se emulzija s novonastalom membranom stabilizuje. Postupak se čini idealnim. Mlijeku nije ništa dodato, nikavi emulgatori. Međutim, na česticu masti, koju prirodno štiti membrana od cca 1/3 fosfatida i 2/3 membranskih proteina i sprečava čvršće vezanje kazeina na nju, se nakon homogenizacije čvrsto adsorbuje kazein. U prirodnom mlijeku kazein je pretežno u obliku kazein-kalcijumfosfatnih micela (vrsta molekula). Naš organizam novo nastale kombinacije (čestica masti obložena kazein-kalcijumfosfatnim micelima) ne zna probaviti, dijelimično ju izluči, a djelmično taloži na zidovima krvnih žila. To objašnjava, zašto organizam ne može iskoristiti kalcijum iz homogenizovanoga mlijeka. Pored toga u akciju stupa još i enzim ksantin-oksidaza, koji se nalazi u unutrašnjosti čestica masti. Taj enzim je namijenjen postupnom razlaganju proteinskog dijela membrane čestice masti, kako bi organizam mogao probaviti mast. Kako se ta membrana uništi homogenizacijom, taj enzim se skupa s mašću taloži na zidove krvnih žila i oštećuje ih.«
O medicini, farmaciji i »sponzorisanju« nauke:
dr Lidija Gajski autor knjige Lijekovi ili priča o obmani u jednom intervjuu kaže:
»− Dovoljno je reći da se osnovne smjernice prema kojima radimo u posljednjih 10-ak godina kose s kliničkim iskustvom liječnika, ali i zdravim razumom bolesnika. Primjera radi, normale za krvni tlak su sa 160/95 pale na 140/90, a optimalni tlak je niži od 120/80. Slično je sa šećerom i kolesterolom. Da bi postigli te vrijednosti, sve više ljudi uzima lijekove i postaje ovisno o farmakoterapiji. To spuštanje normala nije slučajno jer je farmaceutski kompleks do te mjere ekspandirao da je potrošio bolesne ljude i sada ulazi među zdrave na način da ih pretvara u rizične. Pa je od kolesterola stvoren rizik za srčani udar, od visokog tlaka za moždani, od šećera rizik za zatajenje bubrega i sljepoću. Tada zdravi ljudi postaju rizični i trebaju lijekove. A to je smisao svega − što veća potrošnja lijekova koji su, usput rečeno, vrlo upitne djelotvornosti, te povećanje zarade farmaceutske industrije.
− Posljednjih 15 godina industrija lijekova preuzela je u značajnoj mjeri medicinska istraživanja, ispitivanja lijekova i edukaciju, a jednim dijelom zdravstvenu politiku, medije i udruge pacijenata. Oko 70 posto ispitivanja lijekova danas financira upravo farmaceutska industrija, a ispitivanja u privatnoj režiji pristrana su i nisu vjerodostojna, nego proizvode rezultate kakve želi sponzor. Veliki stručnjaci, ugledni liječnici, postali su dio establishmenta i rade za farmaceutsku industriju. Dovoljno je reći kako je pozitivan ishod ispitivanja lijeka četiri do pet puta češći kad ga plaća farmaceutska industrija nego kad ga financira javni novac. Farmakološka i epidemiološka ispitivanja još su problematičnija od kliničkih, jer im je jedini cilj povećati upotrebu lijekova.«
Jacque Fresco, tvorac The Venus Project, kaže: »Kada bi mi ljekar savjetovao npr. odstranjivanje bubrega, ja ne bih bio siguran da li je to zbog bolesti ili zbog toga što on mora otplatiti svoju novu jahtu.«
Ponešto o uticaju prehrane na zdravlje:
U studiji (New SA, MacDonald HM, Campbell MK, Martin JC, Garton MJ, Robins SP, Reid DM: Lower estimates of net endogenous non-carbonic acid production are positively associated with indexes of bone health in premenopausal and perimenopausal women. Am J Clin Nutr 2004; 79:131-138) piše: »Studije o uticaju prehrane na gubitak mineralnih materija iz kostiju otkrivaju kako se pri smanjenom nastajanju kiselina u metaboličkom procesu kod žena, prije i u toku menopauze, značajno poveća gustoća mineralnih materija u butnim kostima.«
U studijama (Marsh AG, Sanchez, TV, Michelsen O, Chaffee FL, Fagal, SM: Vegetarian lifestyle and bone mineral density. Am J Clin Nutr 1988; 48:837-841i Ball D, Maughan RJ: Blood and urine acid-base status of premenopausal omnivorous and vegetarian women. Br J Nutr 1997; 78:683-693) piše: »Prehrana bogata životinjskim proteinima, mastima i solju slabi absorbciju kalcijuma, dok istovremeno pojačava njegovo izlučivanje putem urina. Vše studija upućuje na to da takva prehrana značajno negativno utiče na bazno-kiselinsku ravnotežu u organizmu.«
O toksemiji tijela, nastanku bolesti i kiselosti:
Stariji autori (prof Ehret) govori o sluzavosti, dok noviji govore o kiselosti tj. acidozi krvi. U suštini se sve svodi na zatrovanost ili zaprljanost organizma. Dr John Tilden u svojoj knjizi »Toxemia Explained« kaže: »Toksemija je osnovni uzrok svih tzv. bolesti. U metaboličkom procesu dolazi do izgradnje (anabolizam) i razgradnje ćelija (katabolizam). Razgrađeno tkivo je toksično. U zdravom tijelu (kada je životne energije dovoljno), taj toksični materijal se promptno eliminiše iz krvi. Ali kada te energije ponestaje iz bilo kojeg razloga (tjelesni ili mentalni stres ili loše navike), tijelo postaje slabo ili iscrpljeno. U takvom tijelu dođe do zastoja u eliminaciji, što rezultira zadržavanjem toksina u krvi tj. stanjem koje nazivamo toksemijom. Takva stanja proizvode krize, koje nisu ništa drugo do izizuzetni napori organizma da odstrani otpad ili toksine iz krvi. Ovakve krize nazivamo bolešću. Jednom uspostavljena, takva akumulacija toksina će potrajati sve dok se uklanjanjem uzroka toksemije ne normalizuje životna energija. Takozvane bolesti su dakle krize prouzrokovane toksemijom i prirodan su napor tijela kako bi se uklonili toksini iz krvi.«
Koliko je te energije i sposobnosti tijela da se održi ravnoteža, mogao bi poslužiti test za utvrđivanje bazno-kisele ravnoteže krvi, a koji se vrši na razne načine i preko tjelesnih tečnosti (krvi, mokraće, pljuvačke). Za nešto više o tome vidi članak na http://www.vivalis.si/index.php?option=com_content&task=view&id=13&Itemid=41 i sa njim povezane reference.
Za dodatno produbljivanje znanja iz te oblasti pomoći će vam knjiga prof. Arnolda Ehreta, The Definite Cure of Chronic Constipation, čiji dio The Internal Uncleanliness of Man možete pročitati na: http://www.soilandhealth.org/02/0201hyglibcat/020113ehret/020113chronic.html
O vakcinaciji, koju sam uzgred pomenuo, ne mogu puno reći, jer se radi o drugim ljudima koji imaju lično iskustvo u vezi s tim. Međutim, mišljenja sam da nije nevakcinisanje ili vakcinisanje ono što sprečava navedene bolesti, već da je u slučaju tih roditelja riječ o njihovoj brizi i naporima da se spriječe gore pomenuti uzroci bolesti, prije svega pravilnom ishranom i zdravim načinom života. Za nešto više o ovoj temi predlažem kontakt sa društvom SVOOD (http://www.svood.org).
I na kraju ponovo citat profesora Ajdačića: »Da bi čovek u nešto čvrsto verovao ili ne, u najvećem broju slučajeva, on mora sam da doživi nešto u vezi s tim, da stekne lično iskustvo koje će ga naučiti pameti.«
Laoch,
Pogledao sam reference za ovo sto si naveo. evo sta Google Scholar kaze o njima (napomena, u Scholar-u se nalaze ne samo najkvalitetniji naucni clanci, vec svi, cak i oni sumnjiog kvaliteta. Ako necega nema na Scholar-u, tesko da je u pitanju naucni tekst):
Tomkiewicz Vouk (0 referenci nadjeno):
http://scholar.google.com/scholar?q=Tomkiewicz+Vouk&hl=en&btnG=Search&as_sdt=2001&as_sdtp=on
Lidija Gajski (21 referenca, sve hrvatski i bosanski sajtovi, nijedan relevantan medjunarodni casopis ili konferencija)
http://scholar.google.com/scholar?hl=en&q=Lidija+Gajski&btnG=Search&as_sdt=2000&as_ylo=&as_vis=0
Jacque Fresco (nadjene samo Web strane, nema naucnih pulikacija)
I tako dalje… Naveo si i neke nasumicne citate iz naucnih clanaka (nisam proveravao kvalitet) koji se ne odnose direktno na gornju temu, vec su vise onako opsti i dobro poznati. Da karikiram, ako nam se ishrana bazira na prasetini, to ce se lose odraziti na kosti itd…
Ali, najveci biser je pozivanje na Vladimira Ajdacica. Rekoh da proverim ko je to, pa odem na google scholar:
http://scholar.google.com/scholar?hl=en&q=Vladimir+Ajdacic&btnG=Search&as_sdt=2000&as_ylo=&as_vis=0
Bas sam se slatko ismejao 🙂 Pitam se kako je covek postao dr, pa jos i prof., a naucnih clanaka ni od korova. Doduse, Scholar ima evidenciju o njegovom tekstu koji su objavile Decije novine. Da ironija bude veca, taj tekst ima naslov „Nauka kao bajka“.
Toliko o ovome 🙂
Upravo sam pročitao među tatarskim biserima mudrosti:
· Što nije ušlo s majčinim mlekom, neće ni s kravljim.
Talični,
da li za tebe znači da ako nešto nije u scholar.google onda i ne postoji ili je nebitno? Ako si pažljivo čitao zamolio sam Mariju da komentariše ove navode Maje Tomkiewitcz i ponudi neki drugi tekst ili studiju o ovom pitanju. Što se tiče prof. dr. Ajdačića, čovjek je doktorirao 1964. na temu „Nova metoda apsolutnog merenja fluksa neutrona u reaktorima koji rade na velikim snagama“, a možeš da ga potražiš u Beogradu i pitaš šta je radio na institutu u Vinči te univerzitetima u Torontu i Hamiltonu. Ili da probaš sa cobiss.sr, ili sciencedirect.com. Ako ti ne odgovara V. Ajdačić onda probaj sa knjigom Profit Over People: Neoliberalism & Global Order čiji su autori Noam Chomsky i Robert W. McChesney. Uostalom, treba li biti danas naučnik da bi se razumio zakon profita? Treba li ikakva potvrda o činjenici da su ljekari danas samo produžena ruka trgovačkih putnika farmaceutskih kompanija.
Ali najbolje je da se ti i ja sretnemo nakon 20-30 godina i razmijenimo svoja lična iskustva o uticaju, kako sam razumio, suprotnih načina ishrane i životnih stilova na naša zdravstvena stanja. Ja sam do sada sakupio 25 godina takvog iskustva.
Dali je bolja prirodna surutka ili surutka u prahu??
U, brate, šta sve pročitah ovde. Prosto se plašim da nešto pitam. Ta surutka, je l’ to ono što prodaju na pijaci u flaši, tamo kod kravljeg sira? Kako se to pije? Je l’ bolja kozja surutka od kravlje? Da znam ponešto pre nego što me prodavac nešto slaže. ;-(
Da, to je surutka. Imaš i u prodavnicama, bolje opremljenim i zapakovanu u tetrapak. Probaj pa vidi kako ti ide surutka.
Surutka u prahu je bolja od bilo kpg “ Whey“ proteina
Moze li se kuhanjem surutke doci do samo proteina kako nekog praha?
Jer sam cuo da sirutka razrijedjuje krv pa mi se zato ne pije nako u tecnom stanju
jedno pitanje koje se odnosi na surutku, da li da se sme da se pije svaki dan i da li ima nusefekte?
pozdravljam Laoča… i njegovo nevaspitanje u komunikaciji, tek toliko o našim naravima.
kad se pije surutka
Kada se pije surutka
da li je bolje piti surutku u prahu ili tecnu (koja bolje utice na misicnu masu)