Nedavna studija je ispitala rizike za zdravlje srca trkača koji trče maratone
Kada je reč o trčanju, uopšetno govoreći, mnogi ljudi ga povezuju sa zdravim srcem i dugovečnošću. Međutim, povremeno se javljaju zabrinutosti u vezi s uticajem intenzivnog vežbanja na zdravlje srca. Da li je vaše srce u opasnosti tokom trčanja i kako možete da ostanete bezbedni dok uživate u ovoj aktivnosti?
Kako trčanje utiče na srce?
Trčanje jača srce i krvne sudove, poboljšava cirkulaciju i snižava krvni pritisak. Studije pokazuju da redovno trčanje može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti i produžiti životni vek. Međutim, postoje situacije u kojima srce može biti preopterećeno:
• Intenzivni treninzi i trke: Dugotrajno trčanje na visokom intenzitetu može privremeno povećati nivoe upale i stresa na srce.
• Pretreniranost: Nedostatak odmora između treninga može dovesti do srčanog zamora.
• Genetska predispozicija: Određeni zdravstveni problemi, poput urođenih srčanih mana, mogu povećati rizik.
Zdravlje srca trkača. Može li vaše srce da izdrži maraton?
Studija: ko je u opasnosti?
Studija, objavljena u medicinskom časopisu Resuscitation, analizirala je podatke sa 516 maratona održanih u Japanu između 2011. i 2018. godine, u kojima je učestvovalo preko 4,1 miliona učesnika. Istraživači su identifikovali 69 slučajeva srčanog zastoja, što znači stopu incidencije od 1,7 na 100.000 trkača. Većina slučajeva (96 procenata) uključivala je muškarce, pri čemu se rizik značajno povećava sa godinama. Za muškarce od 60 i više godina, stopa je bila 5,5 na 100.000 – šest puta veća nego za trkače mlađe od 50 godina.
Uprkos ovim nalazima, opšta verovatnoća srčanog zastoja ostaje niska. „Anketa ne znači da bi stariji muškarci trebalo da potpuno prestanu da učestvuju u maratonima“, objašnjava Tomohiro Manabe, stručnjak za kardiovaskularne bolesti i vodeći istraživač. Umesto toga, on je naglasio važnost zdravstvenih pregleda, posebno za starije trkače, jer oni mogu pomoći u identifikaciji osnovnih stanja poput koronarne arterijske bolesti koja povećavaju rizik.
Šta nam govore brojke
Prosečna starost trkača koji su doživeli srčani zastoj bila je 53 godine, a rizik se povećavao sa svakom decenijom života, a muškarci u 40-im godinama su bili pogođeni stopom od 0,9 na 100.000; oni u 50-im godinama sa stopom od 2,6 na 100.000 i muškarci od 60 i više godina sa stopom od 5,5 na 100.000.

Žene su se suočile sa značajno manjim rizicima, sa stopom incidencije od samo 0,3 na 100.000 učesnika. Među tri pogođene žene, sve su bile mlađe od 50 godina i nije primećen trend u vezi sa uzrastom.
Šta trkači mogu da urade?
Priprema je ključna. Neki medicinski stručnjaci preporučuju učesnicima maratona da pregledaju zdravstvenu listu pre dana trke, posebno kod muškaraca starijih od 60 godina. Redovni lekarski pregledi mogu da identifikuju stanja kao što su angina ili koronarna arterijska bolest, koja su povezana sa srčanim zastojem i češća su sa godinama. Manabe je naglasio da studija nije poziv starijim sportistima da u potpunosti napuste maraton. „Rizik za pojedince iz ove starosne grupe može se lakše proceniti prethodnim zdravstvenim pregledima“, primetio je on.
Zaključak
Ukupna verovatnoća srčanog zastoja tokom maratona je i dalje veoma mala, a trkači treba da imaju na umu da koristi vežbanja za zdravlje srca daleko nadmašuju sve rizike. Uvek je vredno proveriti kod svog lekara pre nego što počnete sa novim režimom vežbanja, i zapamtite da rizik raste sa godinama, posebno za muškarce starije od 60 godina. Preduzimanje proaktivnih koraka — kao što su redovni pregledi i svest o zdravlju srca — može pomoći da se Vaša najveća briga na dan trke je koliko lepljivih gelova možete da konzumirate.
Simptomi na koje treba obratiti pažnju
Iako je rizik od srčanih problema tokom trčanja nizak, važno je obratiti pažnju na sledeće simptome:
• Bol ili stezanje u grudima.
• Osećaj vrtoglavice ili gubitak svesti.
• Nepravilan rad srca ili ubrzan puls koji ne usporava nakon aktivnosti.
Ako osetite bilo koji od ovih simptoma, odmah prestanite s aktivnošću i posetite lekara.
Kako trčati bezbedno?
1. Redovni pregledi: Posebno ako planirate intenzivne trke ili imate porodičnu istoriju srčanih bolesti.
2. Postepeno povećavanje intenziteta: Ne preterujte u naporu, posebno ako ste početnik.
3. Pratite signale tela: Ako se osećate loše, odmorite i ne forsirajte se.
4. Hidratacija i ishrana: Pravilna ishrana i unos elektrolita ključni su za zdravlje srca.