Samo oko 0,02% ljudi na planeti Zemlji je istrčalo maraton! To nije slučajno jer je ovo sjajna avantura i veoma zahtevno dostignuće. Nije lako istrčati ili prepešačiti 42 km i zato NE TREBATE i NE SMETE započeti maraton bez prethodnih priprema i medicinskih provera.
Pre svega proverite srce, pluća, kosti, mišiće i psihičku spremnost

Poželjna je kontrola rada srca pod razlicitim vrstama opterećenja, disanja kroz spirometrijske provere u cilju testiranja da li je telo spremno da bezbedno započne i završi maraton. Provera snage mišića i pokretljivosti svih zglobova uradite u specijalističkoj ordinaciji kroz funkcionalno testiranje tela i zaključivanja koliko su mišići i zglobovi spremni da bezbedno završe maraton.
Maratonska trka, u funkcionalnom pogledu, zahteva vrlo detaljnu pripremu pokretljivosti svih zglobova sa posebnom pažnjom na pokretljivost skočnih, kolenih i zgloba kuka. Zato terapeuti sa Vama prvo rade vežbe
MOBILNOSTI tela koje omogućavaju bolju pokretljivost između zglobova. Sledeće je povećanje kardiovaskularne i mišićne izdržljivosti. U tu svrhu se rade vežbe aerobnog karaktera čiji se intenzitet blagovremeno povećava i vežbe izdržljivosti npr. izdražaj u trkačkom položaju na jednoj nozi, most za gluteus, plank pozicija, „zidna stolica„ i dr.
Povećanje snage se ogleda u izvođenju vežbi sa opterećenjem npr. tegovima ili trakama, ali i u vežbama sa težinom sopstvenog tela npr. čučnjevi, iskoraci, sklekovi, zgibovi, različite vrste izdražaja i sl. bez tegova, traka i sl.
Šta ako tek počinjete da trčite?

Ako tek počinjete da trčite, krenite sa kraćim distancama kako bi se telo postepeno naviklo na napor i bilo u mogućnosti da duže trči. Zglobovi donjih ekstremiteta moraju proći kroz faze ADAPTACIJE (kičmeni stub i ostali zglobovi) koje se ogledaju u tipu površine po kojoj trčite.
Početna faza je trčanje po što mekanijoj podlozi koja može biti zelena površina (trava) ili atletska staza (tartan staza). Što je mekanija podloga to zglobovi manje trpe napora dok se navikavaju na trčanje i tokom treninga. Psihološka priprema je vrlo važna za prevazilaženje različitih kriza koje doživljavamo na stazi i koje su sasvim normalne tokom trke.
Tu pomažu različite konsultacije sa psiholozima koji nas uče kako da što bezbolnije prevaziđemo krize, preuzmemo kontrolu nad telom kada nas negde zaboli i uspešno stignemo do cilja. Zaključak je da je trčanje maratona proces koji se ne dešava preko noći i treba dati vreme telu da ojača, navikne se na ovaj napor da bi maksimalno izbegli rizik od povreda, poremećaja rada srca, iscrpljenosti i sl.
Zato, treba sa pripremama krenuti na vreme, konsultovati se sa stručnjacima i proći kroz cilj maratona u dobrom zdravlju!