Vesti

Sve o plivanju i trčanju, a niste imali koga da pitate

1 komentar

Nemali broj puta ste mogli da čujete kako ljudi preporučuju plivanje kao aktivnost koja opušta mišiće, rasterećuje ljude psihički, a još je i zdravo. Divno zvuči, a praksa kaže da je to tačno, za rekreativno plivanje.

Plivanje je aktivnost u kojem i te kako učestvuje celo telo, aktiviraju se svi mišići, bilo da to radite tehnički ispravno ili ne.

Ova vrsta aktivnosti se preporučuje osobama svih doba, jer spada u ciklične sportove koji predstavljaju bazu za nadgradnju (kada su u pitanju najmlađi), a kod starijih se vežbanje preporučuje zbog opterećenja koje sami diktiraju.

Naime, ono što plivanje razlikuje od ostalih sportova (i trčanja), jeste sredina u kojoj se aktivnost odvija. Voda, kao materija na koju možemo da utičemo svojim pomeranjem, jeste neka vrsta otpora, ali mnogo manjeg od sportova na suvom.

S tim u vezi, u knjizi „Anatomija plivanja“ od Ian McLeod govori se upravo o zahtevu koji plivač ima ispred sebe, a to je da: „Plivač treba da stvori od svog tela oslonac za generisanje pokreta u vodi. Za razliku od sportista koji se bave sportovima van vode, koji imaju stabilnu podlogu o koju mogu da se odgurnu, plivač mora da stvori sopstvenu potpornu osnovu.“

Naizgled, potpuno dve suprotnosti, trčanje i plivanje, zapravo mogu da imaju i nešto zajedničko. Pored zdravlja, koje bi trebalo da je osnova za svako bavljenje fizičkom aktivnosti, kao i lepog izgleda, kao nešto što doprinosi da se bolje osećamo i budemo sigurniji u sebe, praksa pokazuje da se kondicija stečena na plivanju prenosi na trčanje, čak 7%. Šta to tačno znači?

Osobe koje u svoje slobodno vreme vole da se opuste plivanjem, zapravo rade i na svojim aerobnim kapacitetima, koje će kasnije moći da iskoriste za svakodnevne obaveze na suvom.

Trkači, nažalost, ne mogu da prenesu svoje „suve“ sposobnosti u vodu i na taj način omoguće sebi dugotrajan rad i u ovoj sredini. S tim u vezi, dobro je da se trkači dva puta nedeljno posvete i ovom vidu fizičke aktivnosti, kako bi opustili svoje zglobove i mišiće, i omogućili pokrete većih amplituda (ne do te mere kao plivači), kao i da povećaju svoje aerobne sposobnosti, koje će se oslikati boljim rezultatima u trčanju.

#Bonus – super saveti u vezi treninga plivanja, ishrane, hidrataciji…

1. Koliko vremenski treba da traje trening plivanja? Ili možda kilometara?

Vreme trajanja treninga odnosno obim (kilometri) zavisi od toga šta želimo da postignemo tim treningom. Početnici rade na razvoju plivačke tehnike, a obim, odnosno preplivana kilometraža je biti relativno mala, jer je fokus na pravilnom izvodenju na koje je teže obratiti pažnju ukoliko je zamor veći.
Ukoliko, je cilj drugačiji, npr. podizanje nivoa sportske forme nekog takmičara potrebno je, opet, u okviru toga definisati koja sposobnost se razvija, a koja opet zavisi od discipline u kojoj se takmiči.
Sve u svemu, plivački trening može trajati od 45 minuta, kod dece, do 3 sata kod Olimpijskih šampiona (Michael Phelps pliva 80 kilometara nedeljno)

2. Koliko se kalorija gubi za 60 min laganog plivanja i/ili 1km plivanja?

U proseku osoba težine od 70 do 80 kg za jedan kilometar umerenog tempa (2 minuta – 100 metara, i ukoliko uzmemo u obzir da tempo kasnije padne) za 30 minuta utrosi od 250-350 kalorija. Što bi znacilo da za sat vremena utrosi od 500 do 700 u zavisnosti od karakteristika te osobe (pol, visina, uzrast…)
 

3. Koje je najbolje vreme za plivanje – jutro ili veče?

Zavisi od toga ko trenira. Profesionalni sportisti obično imaju jedan jutarnji trening plivanja i jedan trening u vreme kada se otprilike održavaju takmičenja. Dokazano je da jutarnje plivanje kod prosečnog rekreativca podiže nivo energije tokom celog dana i tako ga bolje priprema za obaveze koje ga očekuju kao i da značajno ubrzava metabolizam. 

4. Da li plivanje može da bude trening br.2 u toku dana ili je bolje da se odradi kao aktivan odmor, kada nema trčanja?

Rekreativno plivanje je odlična dopunska aktivnost za opuštanje mišica nakon napornih treninga koja ubrzava fazu odmora.

5. Šta je najbolje jesti pre treninga plivanja? Koliko sati ranije? Ili možda na prazan stomak (ako je ujutru trening)? Posle koliko sati treba jesti nakon treninga?

Treba jesti hranu koja je lako svarljiva i pre svega da nije teška. Pre treninga se nikako ne preporučuje unos hrane minimum 1.5–2h pre početka treninga.
Ne sme se trenirati „na prazan stomak“, te ukoliko je neko zaboravio ili nije stigao da ruča (što se mora strogo izbegavati) može se pojesti malo badema, lešnika, suvog voća ili energetska čokoladica.
Plivanje otvara apetit, pa u zavisnosti od doba dana, treba i planirati ishranu.
Postoje i plivači koji kada plivaju ujutru, ne jedu pre treninga, jer im ne odgovara. Ipak, ima i onih koji ne mogu da plivaju, ako pre toga ne pojedu makar bananu, ili nešto još jače, tako da je to individualno.
O tome šta jesti pre, a šta posle jutarnjeg treninga pisali smo ovde.

6. Koliko je važna hidratacija tokom treninga?

 
Hidratacija tokom treninga je od velike važnosti jer uprkos zabludi da se sportisti ne znoje dok plivaju, oni to cine u velikoj meri.
Dehidratacija predstavlja veliku ,,opasnost“ tokom treninga jer dovodi do:
-povećanja telesne temperature koja dalje progresivno povećava dehidriranost
-povećava srčanu frekvencu
-sama aktivnost deluje mnogo teže nego što zapravo jeste nakon dehidriranosti
-performanse opadaju

7. Da li se znojimo tokom plivanja? (Plivanje zovu najčistijim sportom upravo zbog toga)

Velika je zabuna to što se generlno misli da se tokom plivanja ne znoji jer je telo konstantno u vodi. Nemoguće je primetiti znojenje kao kod drugih sportova, ali je ono svakako prisutno u velikoj meri. Temperatura bazena je jako bitna i od nje zavisi koliko će se sportista znojiti jer je znojenje jedan od načina kojim se naše telo hladi. Zbog znojenja tokom plivanja je simultana hidratacija (unos vode tokom treninga), kao i pre i rehidratacija veoma bitna.
***Realizaciju teksta pomogao je Dimitrije Mitrović, diplomirani profesor fizičkog vaspitanja i sporta i ujedno student master studija fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja. 
Najpatike u 2017. – izbor urednika Runners World
Treninzi u zoru – ludost ili uživancija?
Tags: , ,

Povezani članci

1 komentar. Leave new

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Fill out this field
Fill out this field
Molimo vas da unesete valjanu adresu e-pošte.
You need to agree with the terms to proceed