Vesti

NAUKA: Šta se krije iza uspeha Eliuda Kipčogea i istrčanog maratona ispod 2 sata??? [DUGAčAK TEKST]

4 komentara

12. oktobra 2019. godine u prestonici klasične muzike, Beču, Kenijski maratonac Eliud Kipčoge je ušao u istoriju kraljice sportova istrčavši distancu maratona, 42.195 metara, za 1 sat 59 minuta i 40 sekundi čime je postao prvi sportista koji je uspeo da otrči maraton ispod magične brojke od 2 sata. Kipčoge je utrčao u cilj sa osmehom, bez većih znakova zamora ili iscpljenosti što je veliki kontrast sa pokušajem od pre 2 i po godine u Monci kada je bio skroz iscpljen i kada je jedva hodao u cilju. To samo govori da je u nogama imao i bolji rezultat, verovatno 1:59 h nisko, a možda čak i ispod 1:59 h. Njegov moto je „No human is limited“ što u prevodu znači „Ni jedan čovek nije limitiran“, međutim činjenice vezane za čitav projekat kao i naučne studije nedvosmisleno pokazuju da je pravilnije reći „Ni jedan tehnološki napredak nije limitiran“. Ljudi, sportisti, maratonci, pa i sam Kipčoge, su i dalje limitirani i ogroman napredak trkačkih rezultata na dugim distancama u poslednje 2 godine se može pripisati samo jednoj stvari – Nike patikama: Vaporfly Elite, Vaporly 4%, Next% i alphaFLY.

Nova generacija patika

Nike Vaporfly 4% model

Vaporfly Elite je model koji je kreiran za prvi pokušaj obaranja u Monci 2017. godine i koji se nikada nije našao oficijelno u prodaji (mogao je da se nađe na Ebay-u za 1.500 dolara). Vaporfly 4% je „ista generacija“ patika i model koji je na leto 2017. počeo da se prodaje u celom svetu. 2018. godine je izašla Flyknit verzija modela 4% gde je samo gornji deo patike izmenjen, a đon je ostao isti. Ove godine je počeo da se prodaje model Next% (prvobitno je trebao da se zove 5%) koji je dosta sličan prvobitnom Vaporfly Elite modelu – đon sličan, a gornji deo se razlikuje. AlphaFly je prototip u kojem je Kipčoge trčao u Beču i ako imam prave informacije prodavaće se na proleće naredne godine, ali samo u limitiranoj količini od 300 modela u novoj Nike prodavnici koja će biti otvorena na Jelisejskim poljima u Parizu. U drugom delu 2020. se očekuje prodaja u celom svetu, pretpostavljam nakon Olimpijskih igara u Tokiju.

Model „Sub 2“ iz 1991. godine

Još 1991. godine je Dr Majk Džojner predložio teoriju odnosno model za trkača koji bi bio sposoban da trči maraton ispod 2 sata. Po njegovom modelu trkač mora da ima VO2 max od 84 ml/kg/min, laktatni prag na 85% VO2 max i trkačku ekonomiju od 170 ml/kg/km. Ni jedna od navedene tri vrednosti, pojedinačno, ne izlazi iz okvira koji imaju vrhunski maratonci, ali je izazov pronaći trkača koji ima sve tri vrednosti približno navedenim u ovom modelu. Štaviše, Džojner je tvrdio da sportista sa takvim funkcionalnim sposobnostima može da trči ispod 1:58 h. Kasnije se videlo da je model limitiran i da je teško prenositi laboratorijske „brojke“ na asfalt.

Vrednost VO2 max nije najpouzdaniji prediktor performansi, uprkos opšteprihvaćenom, ali pogrešnom, mišljenju da viši VO2 max automatski znači bolje performanse. Viši VO2 max je poželjniji od nižeg, to je jasno, ali stvari nisu crno bele i nije neophodno imati ekstremno visok VO2 max za vrhunske rezultate.   Studije su nedvosmisleno pokazale sledeće:

  • Kod elitnih trkača se vrednost VO2 max ne menja uprkos poboljšanju perfromansi. U studiji objavljenoj 2005. godine su praćeni sportisti na periodu od tri godine gde su rezultati poboljšani u proseku 1.77% kod muškaraca i 0.69% kod žena, a VO2 max im je praktično ostao nepromenjen (76.56 i 76.42 ml/kg/min kod muškaraca i 70.31 i 70.04 ml/kg/min kod žena). To znači da kada sportista dostigne svoje maksimalne nivoe potrošnje kiseonika (koji su verovatno u većoj meri genetski predisponirani), nevezano za tip treninga ta vrednost će ostati u malim okvirima – ista. Sportista može da napreduje poboljšavajući svoju ekonomičnost i procenat VO2 max na pragu.
  • U homogenim grupama utreniranih trkača nije moguće proceniti koji trkač je najbrži samo na osnovu VO2 max vrednosti. Tako da npr. u grupi od 20 elitnih trkača od kojih su poznate VO2 max vrednosti, nije moguće sa preciznošću poređati njihove najbolje rezultate. Jer sportista sa najvišim VO2 max uopšte ne mora imati najbolje istrčano vreme.

Drugi parametar u Džojnerovom modelu je laktatni prag. Kao i sa VO2 max, postoje zablude o laktatima. I dalje mnogi treneri i sportisti misle da su laktati limitirajući faktor rada mišića i da laktati uzrokuju bol u mišićima i opadanje performansi, ali je Džordž Bruks još pre 2 decenije pokazao da je to pogrešno kada je kreirao model transfera laktata (lactate shuttle). Stvar ne može biti manje tačna zbog činjenice da su laktati u stvari gorivo za mišiće i razne organe u našem organizmu i to je i razlog zbog čega su oni prisutni kod svih ljudi i kada odmaramo. Bez laktata ne bi imali ni jedan rekord u sportu izdržljivosti kojima se danas divimo. Problem u mišićima uzrokuje acidoza koja je nastaje zbog jona vodonika i ostalih metabolita. Zabluda je nastala zbog činjenice da nivo vodonikovih jona jeste lineralno povezan sa nivoom laktata i otuda merenjem vrednosti laktata (što je veoma lako, za razliku od merenja nivoa jona vodonika) može da se proveri fiziološko stanje sportiste u datom momentu. Tako da je povećanje nivoa laktata pri povećanom naporu posledica, a ne uzrok. U svakom slučaju postoji nivo acidoze koje sportista može da toleriše tj. nivo nakon kojeg sportista nije sposoban da balansira proizvodnju i odstranjivanje metabolita; proizvodi se više nego što su mišići i organizam sposobni da koriste i odstrane. Laktatni prag predstavlja najviši nivo tog stabilnog stanja. Brzina na laktatnom pragu je najviša brzina pri kojem je telo i dalje u stabilnom stanju što se tiče proizvodnje i odstranjivanja metabolita.

Ono što jeste precizniji i pouzdan prediktor performansi jeste trkačka ekonomija. Trkačka ekonomija predstavlja potrošnju kiseonika pri određenoj brzini ili na određenoj distanci, otuda i vrednost izražavanja u ml/kg/km. Uprošćeno – imati efikasnu trkačku ekonomiju znači trčati određenom brzinom pri manjoj potrošnji kiseonika. Paralela se može napraviti sa malom potrošnjom goriva u autu pri određenoj brzini.

Uzimajući činjenice o VO2 max, laktatnom pragu i trkačkoj ekonomiji lako se zaključuje da je sposobnost prolongirane fizičke aktivnosti pri što većem procentu VO2 max, ali bez izlaska iz balansiranog stanja proizvodnje i potrošnje/odstranjivanja metabolita esencijalna za performanse i vrhunske rezultate u maratonu.

Breaking2 projekat

Kipčoge je nakon trčanja u Monci bio vidno iscrpljen što je kontrast u odnosu na Beč

Prvi projekat koji je imao za cilj da se istrči ispod 2 h je realizovan 6. maja 2017. godine pod nazivom Breaking2 na Formula 1 stazi u Monci u Italiji. Nike je pokrenuo čitav projekat i angažovao elitne trkače, naučnike i istraživače i čitave timove ljudi koji su bili posvećeni detaljima. Eliud Kipčoge (Kenija), Lelisa Desisa (Eritreja) i Zersenaj Tadese (Etiopija) su bili trkači pred kojima je bila teška misija, a njihovi lični rekordi su u tom momentu bili: 2:03:05 h, 2:04:45 h i 2:10:41 h, redom. Jedna zanimljivost je da Kipčoge uopšte nije ni držao Svetski rekord u maratonu u tom momentu, pripadao je trkaču sponzorisanom od strane Adidasa – Denisu Kimetu koji je trčao 2:02:57 h 2014. godine u Berlinu. Tadeseov lični rekord očigledno „iskače“ jer je skoro 11 minuta iza ciljanog vremena, ali razlog zbog čega su ga stručnjaci koji su stajali iza projekta odabrali jesu izvanredni laboratorijski rezultati na testovima funkcionalnih sposobosti. Njegova vrednost VO2max je 83 ml/kg/min što je samo 1 ml/kg/min niže od Džojnerove projekcije, a ekonomija trčanja mu je sjajnih 150 ml/kg/km, čak 20 ml/kg/km bolje od vrednosti u Džojnerovoj teoriji (bolja ekonomija predstavlja nižu vrednost tj. nižu potrošnju). Spominje se da mu je laktatni prag na 80-85% vrednosti VO2 max što je u okvirima predloženog modela iz 1991. Tadese nije bio ni blizu 2 sata u Monci što samo pokazuje koliko su laboratorijski testovi ograničeni i nesavršeni prediktori performansi na stazi. Projekat Breaking2 je imao tri bitna faktora na kojima se zasnivao potencijalni napredak u istrčanom vremenu: patike, drafing i idealna staza i vremenski uslovi.

Nike Vaporfly patike

Nike Vaporfly Elite patike

Patike sa novom tehnologijom su uspele da omoguće bolju energetsku efikanost smanjenjem energetskog gubitka zbog inkorporacije karbonskog dela u đonu i specijalnog tipa pene koja ima efekat povrata određenog dela energije prilikom svakog koraka. Ni karbonski deo, niti „efekat federa“ nisu novi izumi, ali je Nike prvi uspeo da napravi patiku koja uspešno kombinuje te tehnologije i koja je dovoljno lagana uprkos činjenici da je sredina đona čak 36 milimetara što nije uobičajeno za patike za trku. Težina patike je veoma bitna jer svakih dodatnih 100 g u patikama uzrokuje povećanje energetskih zahteva za 0.9%.

Kompleksnost najnovijeg prototipa Nike patika

U studiji iz 2006. godine pokazano je da karbonski deo poboljšava trkačku ekonomiju za 1%. Kasnije se saznalo da je uzrok toga palac stopala koji ostaje ispravljen tj. ne savija se ukoliko postoji karbonski deo u đonu. To automatski smanjuje deo izgubljene energije zbog smanjenja sila kočenja. Međutim negativna posledica je što se na taj način povećavaju energetski zahtevi u delu skočnog zgloba. Nike je uspeo da reši taj problem pronalaženjem „zlatne sredine“ u smislu zakrivljenja karbonskog dela, čime se održavaju beneficije zbog palca, a poništavaju energetski gubici oko skočnog zgloba. Pored toga, studije koje je sproveo Nike pokazuju da patike smanjuju subjektivne i fiziološke markere mišićnog zamora i upale što je ključno za finalne delove maratonskih trka.

Prva studija, koja je bila sponzorisana od Najka je pokazala da patike smanjuju energetske potrebe trčanja za čak 4 % što je bio presedan. Studija je naišla na dosta skepticizma zbog činjenice da je Nike sponzorisao studiju tako da je većina ljudi mislila da je u pitanju samo skup marketing. Međutim naredne studije koje su objavljenje nezavisno su u potpunosti potvrdile validnost prve studije. Poređenja radi, Nike Vaporfly patike su za 4.2% efikasnije od Adidas Adizero Adios 3 modela kada je u pitanju trkačka ekonomija, pokazuje studija iz februara ove godine. Treba i napomenuti da patike ne krše norme i pravila tehnoloških ograničenja Svetske Atletske Federacije (IAAF-a). Postoji pogrešna percepcija da je karbonski deo u đonu zaslužan za „efekat federa“, ali to je pogrešno jer je karbonski deo bitan zbog prethodno navedene stabilizacije palca, za mehaniku skočnog zgloba zbog stabilizacije istog i jer umanjuje stres na mišiće listova. Specijalna Pebax pena je zaslužna za povrat energije pri svakom koraku i ta pena je i najviše zaslužna za veliku efikasnost nove generacije Nike patika. Međutim upravo kombinacija karobonskog dela i pene jeste magična formula koju je Nike i patentirao.

Pri put sam trčao u 4% modelu prošle godine i pri prvom probavanju patike se oseti efekat, čak i pri šetanju. U Next% modelu sam prvu trku radio u septembru i subjektivni osećaj nije isti kao kod 4%, iako je sličan. Sigurno da Next% omogućavaju više povrata energije zbog više pene u đonu. Zanimljivo je pitanje koliku prednost daju na 5 ili 10 km. Moja subjektivna procena je da na 10 km, pogotovo u triatlonu gde se na trčanje kreće sa određenim zamorom, daju značajnu prednost. Jer i ako je u pitanju 15 ili 20 sekundi, u triatlonu to čini razliku i na Olimpijskoj distanci. Jer osnovna funkcija patike je da trkača čini ekonomičnijim što za posledicu ima brže vreme.

Drafting

Drafting formacija u Monci

Specijalna formacija od 30 pejsera koji se smenjuju da bi tri glavna trkača bili što više zaštićeni od otpora vazduha. Pri brzini od 2:49 min/km (srednja brzina za trčanje maratona ispod 2 sata je 2:50 min/km) trkač koji trči 1 metar iza drugog trkača ima umanjenje otpora vazduha za čak 80%, u uslovima bez vetra. To je oko 1 sekund po 400 metara, 2.5 sekunde po kilometru odnosno 1:45 minuta na distanci maratona što samo pokazuje značaj draftinga. Pri čeonom ili bočnom vetru su beneficije i veće. Efekat auta koji je išao ispred trkača na stazi u Monci, i koji je u stvari služio kao „savršeni pejser“ jer je bacao laserski snop gde trkači treba da su pozicionirani, je takođe bio značajan zbog velikog semafora na krovu koji je dodatno štitio trkače tj. koji im je dodatno „sekao vazduh“.

Idealna staza i vremenski uslovi

Potpuno ravna Formula 1 staza u Monci, bez oštrih okreta, u idealnim vremenskim uslovima gde je temperatura do 10 stepeni, bez veće vlažnosti vazduha. Rana jutarnja kiša pre starta je povećala vlažnost vazduha što je malo poremetilo planirane uslove, ali je temperatura ostala idealna. Auto koji je išao ispred trkača (Tesla) radi savršenog pejsinga je električni auto da trkači ne bi udisali izduvne gasove.

Maurten?

Možda se može i navesti specijalni tip sportskog pića/izotonika i gela brenda Maurten. Švedski brend je specifičan zbog činjenice da nova formula ugljenih hidrata u obliku hidrogela omogućuje sportisti da absorbuje više ugljenih hidrata po satu što je esencijalno jer su energetske potrebe veoma visoke za elitne maratonce koji trče svih 42.2 km veoma visokom intezitetom. Uprošćeno – elitni maratonci sagorevaju glikogen iz mišića i jetre visokom stopom (mnogo višom od rekreativaca koji nisu sposobni da dugo trče intezivno) i nije lako uneti dovoljne količine energije u vidu ugljenih hidrata, pogotovo sportistima koji mogu imati digestivnih problema ili koji su osetljivi na gelove i izotonike. Maurten koristim od prošle godine na trkama i zaista se lako pije tj. lako se unose veće količine ugljenih hidrata koje je telo sposobno da absorbuje. Formula je veoma specifična jer se mora mešati sa vodom koja ima manje od 40 mg kalcijuma po litri. Tako da nije uvek lako naći flaširanu vodu sa Ca <40 mg/L. Doza od 80 g UH ide na tačno 500 ml vode i Maurten izričito preporučuje da se poštuje doziranje i detalj sa kalcijumom. Razlog za kalcijum je što veća koncentracija njega u vodi remeti absorbciju hidrogela. Jedini brend za koji sam još čuo da ima novi tip formule ugljenih hidrata za bolju absorbciju jeste Umara, koji je takođe iz Švedske. Da li Maurten može da doprinese poboljšanju rezultata na maratonu, ili je njegova uloga jednostavno da se spreči gubitak energije (što opet ima pozitivnu ulogu) - nisam siguran. Video sam studiju koja je sprovedena od strane drugog brenda - SIS (Science In Sport) i u kojoj je pokazano da Maurten ne poboljšava performanse na hronometarskoj vožnji bicikla. Međutim sa obzirom da je studija sprovedena od strane konkurentnog brenda, prihvatio bih tu studiju sa dozom rezervisanosti. Činjenica je da svi najbolji maratonci koriste Maurten, kao i trenutno najuspešniji Ironman triatlonac Jan Frodeno. Da li je u pitanju samo marketing, vreme će pokazati.

Uticaj trčanja u Vaporfly modelima na pomeranje maratonskih granica

Nike Vaporfly Next% model

Breaking2 projekat je za samo 26 sekundi ostao kratak velikog uspeha i obaranja te magične granice. Kipčoge je bio zvezda dana sa istrčanih 2:00:25 h, dok je Desisa već na 16 km posustao od planiranog ritma, a Tadese izdržao je izdržao do 20 km. Desisa je na kraju istrčao 2:14:10 h, a Tadese 2:06:51 h čime je dosta popravio svoj pređašnji rezultat.

Nakon Breaking2 projekta i početka prodaje Vaporfly 4% patika leta 2017. godine započinje masovno spuštanje maratonska vremena. Istrčani lični rekordi, popravljanje rezultata od par minuta čak i kod elitnih trkača, potom trčanje Adidas i New Balance sponzorisanih sportista u maskiranim (obojenim) Vaporfly 4% patikama.

To je samo potvrda neverovatnih beneficija Vaporfly modela kada je u pitanju dugoprugaško trčanje. Pripisivanje atributa bilo čemu drugom sem patikama kada su u pitanju ti rezultati je u isto vreme i naivno i ignorantno, jer pre svega više studija jasno pokazuju beneficije.

Od 10 najbolje istrčanih maratonskih vremena u istoriji kod muškaraca čak 7 su trčani u poslednje 2 godine. Od 10 najbolje istrčanih maratonskih vremena u istoriji kod žena čak 8 su trčani u poslednje 2 godine. Sve te trke su istrčali sportisti u Vaporfly modelima patika. Ako se pogledaju najbolji istorijski rezultati u sprint disciplinama, skakačkim disciplinama i tehničkim disciplinama i uporede sa rezultatima u poslednje 2 godine, vrlo jasno se uviđa velika neusaglašenost sa ogromnim napretkom u maratonu. Nisu trkači pomerili svoje fiziološke, funkcionalne ili biomehaničke limite, već su krenuli da trče u patikama „na raketni pogon“, i treba skinuti kapu Najku zbog te činjenice jer je napravio revoluciju u dugoprugaškom trčanju.

Samo dan nakon Kipčogeovog poduhvata u Beču, na maratonu u Čikagu je oboren ženski Svetski rekord Redklifove nakon 16 i po godina i to za neverovatnih 1:21 min pošto što je Bridžit Kosgei iz Kenije trčala 2:14:04 h – u Next% patikama.

Još jedna zanimljivost na čitavu ovu tematiku jeste rezultat 37-ogodišnjeg Kenenize Bekelea u Berlinu 29. septembra i sjajnih 2:01:41 h gde je za samo 2 sekunde promašio oficijelni Svetski rekord Kipčogea. Bekele je izjavio da nije imao idealne pripreme za Berlin i da smatra da može oboriti Svetski rekord u budućnosti, tako da nam 2020. može doneti i iznenađenja i bilo bi zaista senzacionalno ukoliko bi Bekele pobedio Kipčogea na nekom od velikih maratona ili na Olimpijskim igrama u Tokiju, u slučaju da obojica trče. Ne treba zaboraviti da je Bekele bio klasa iznad Kipčogea na stazi, a staza je itekako dobar (iako ne idealan) prediktor mogućnosti na maratonu.

Nju Jork TajmsBig data“ analiza

Rezultati NYT analize

Ogroman efekat patika se vidi kod rekreativnih trkača koji u velikoj meri obaraju svoje lične rekorde. U veoma detaljnoj analizi (Strava aplikacija je poslužila kao odlična alatka u te svrhe jer velik procenat ljudi kači svoje fajlove nakon trka i navodi tačan model patika u kojima su trčali) Nju Jork Tajmsa iz 2018. godine analizirano je 500.000 (pola miliona) maratonskih i polumaratonskih vremena od 2014. do 2018. godine i zaključak je bio jasan – trkači koji su trčali u Vaporfly patikama su ostvarivali od 3 do 4% bolja vremena nego trkači slične spremnosti u drugim patikama. Sledeći najefikasniji model je bio 1% iza Vaporfly modela. Analiza je pokazala da nije u pitanju slučaj da brži trkači biraju Vaporlfy model, kao ni da trkači u Vaporfly modelu ne biraju brže maratonske staze u poređenju sa ostalima, kao ni da trkači koji trče u Vaporfly modelu nisu trkači koji su se više spremali za trke. Ono što je analiza tačno pokazala jeste da ako jedan od dva trkača istih ili sličnih fizičkih mogućnosti trči u Vaporfly patikama, a drugi ne, da prvi ima značajnu prednost.

Ineos 1:59 Challenge

Staza Ineos 1:59 Čelendža u Beču

Kipčogeovih 2:00:25 h u Monci je jasno dalo do znanja da je samo pitanje vremena kada će se desiti prvo trčanje ispod 2 sata. Na jesen iste godine pobeđuje Berlin u lošijim vremenskim uslovima (kiša) rezultatom 2:03:32 h. Na proleće 2018. pobeđuje London sa 2:04:16 h, a na jesen u Berlinu obara oficijelni Svetski rekord rezultatom 2:01:39 h istrčavši negativni prolaz (1:01:06 h i 1:00:33 h).

2019. godine još jednom pobeđuje London rezultatom 2:02:37 h, a par dana nakon trke vesti o novom pokašuju postaju zvanične jer je Britanska firma Ineos, na čelu sa vlasnikom Džimom Retklifom koji je rekreativni trkač i triatlonac, a ujedno i najbogatiji Britanac, pokrenula projekat Ineos 1:59 Challenge. Za stazu je izabran Beč koji je označen kao mesto sa idealnom stazom jer je potpuno ravna i jer ima veliki pravac i minimalan broj blagih okreta gde Kipčoge neće gubiti dragocene sekunde. Studija je odrađena i pokazano je da je staza u Beču samo 4.5 sekunde sporija od idealne staze koju bi predstavljao ravan pravac dužine 42.2 km, što je impresivno. Pored toga Beč se nalazi na samo 150 metara nadmorske visine, tako da je gustina vazduha (samim tim i dostupnost kiseonika) skoro pa maksimalna.

Novi prototip – alphaFLY

Prve slike alphaFLY prototipa

Nike je u međuvremenu uveliko razvijao svoj alphaFLY prototip i u mesecima kada se Kipčoge u Keniji spremao za trčanje u Beču, pojavljivalo se više slika maskiranog prototipa. Ono što se videlo je da je patika još deblja od Next% patike i da na prednjem delu ima nešto poput vazdušnih komora. Izgledala je kao iz filmova naučne fantastike. Prateći detalje koje su se vremenom pojavljivale bio sam uveren da Kipčoge može čak i ispod 1:59 h da trči jer novi prototip sigurno ima dodatne beneficije u odnosu na Next% jer u suprotnom Eliud ne bi trenirao i trčao u Beču u njima. Još u avgustu 2018. godine je Nike aplicirao, sa svim nacrtima, za patentiranje tehnoloških detalja novog prototipa, tako da su i ti detalji izašli u javnost.

Detaljan šematski prikaz alphaFLY patika

Videlo se da alphaFLY prototip ima čak tri karbonska dela u đonu! Tako da kada se spoje dve (odnosno 2 puta po 2) vazdušne komore (tačnije određeni elastični materijali) na prednjem delu đona, tri karbonska dela u đonu i još više Pebex pene u celom đonu u odnosu na prethodne modele dobije se patika za koju procenjujem da daje dodatnih minimum 1%, a verovatno oko 2% napretka kada je u pitanju ekonomija trčanja. Što je verovatno plus za trkačku ekonomiju od neverovatnih 6% u odnosu na prosečnu patiku drugih brendova. U ovom momentu ne postoje studije koje se bave ispitivanjem alphaFLY prototipa, ali verujem da će u toku sledeće godine ili 2021. da se pojave prve studije i neću se iznenaditi ako se pokaže da je novi prototip patika dao Kipčogeu dodatnih od 45 do 60 sekundi zbog efekta očuvanja energije i efekta produženog koraka bez dodatnog ulaganje energije, koji je posledica pene, specijalnih komora na prednjem delu đona i 3 karbonska dela đona.

Tehnologija se prenosi i na tartan

Nike sprinterice iz Dohe

Na Svetskom prvenstvu u Dohi smo videli novi tip Nike sprinterica u kojima su u prednjem delu dodate dve komore, kao i u alphaFLY modelu, samo u manjoj meri jer ipak su u pitanju sprinterice.

Šematski prikaz sprinterice

Stoga se tehnologija prenosi sa puta i na stazu i verujem da će se u narednim godinama to pokazati u rezultatima širom svetskih stadiona. Uslovi za trčanje u Dohi su bili veoma nepovoljni zbog visoke vlažnosti vazduha i visokih temperatura (uprkos specijalnom stadijumu) i prvenstvo je održano relativno kasno u sezoni, tako da verujem da beneficije novih sprinterica nisu došle do potpunog izražaja.

1:59:40 h

„V“ drafting formacija

Veliki broj ljudi je pratio spektakl u Beču i Kipčoge je delovao samouveren, fokusiran i izgledalo je da kontroliše svaki momenat u toku trajanja istorijskog pohoda. Zaustavio je sat na 1:59:40 h i govor tela mu je pokazivao da je imao brže vreme u nogama. Pejseri koji su trčali u „V“ formaciji su odradili odličan posao i bili su efikasni u smenama (ipak su ga pejsovali razni šampioni u drugim disciplinama), vremenski uslovi su bili idealni jer je minimalna temperatura bila 9 C, a maksimalna 11 C, a pritom je i vlažnost vazduha bila povoljnija od pokušaja u Monci. Inače za čitav projekat je odabran period od nekoliko dana za trčanje da bi se izabrao dan sa idealnim uslovima. Ispostavilo se da su prvog dana uslovi bili veoma povoljni. Istorija je ispisana i Kipčoge je postao svetska zvezda. U Keniji mu predsednik države uručuje najviši orden – Elder of the Order of the Golden Heart of Kenya.

2:03 h maratonac koji zahvaljujući patikama i draftingu trči ispod 2 h?

Tehnologija alphaFLY modela

Ako se postavi pitanje „Gde je Kipčoge našao tih 45 sekundi“ u odnosu na Moncu (ja bih rekao gde je našao 1+ minut jer je Monca bila maksimalni napor, a Beč očigledno nije), mislim da se dobar deo odgovora može naći u novom prototipu patika. Možda su uslovi i staza dali nekoliko sekundi, kao i bolje organizovani pejseri i „V“ formacija istih, verovatno je i Kipčoge fizički spremniji nego pre 2 godine (međutim teško je znati), ali sa obzirom na veliki i konstantan napredak u rezultatima, jedan element koji se poslednje 2 godine menjao u odnosu na period do 2017. godine jesu sve efikasnije i efikasnije patike. Jedan od vodećih naučnika koji već godinama veoma detaljno prati atletiku i maraton i piše analize na tu temu – profesor Ros Taker iz Južne Afrike, je prikazao u tabeli veoma zanimljive činjenice o tome koliko Next% patike utiču na rezultate u zavisnosti od toga koliki je sportista „responder“ (do koje mere ima beneficiju patika). Kada se saznjanja više različitih studija ukombinuju i uzme se za činjenicu da je i Kipčoge u rangu od minimum 4% (verovatno 5% kada se sve ukombinuje), ono što smo gledali u Beču jeste 2:03 h maratonac u patikama pre 2017. godine koji zahvaljujući alphaFLY prototipu i draftingu trči ispod 2 sata.

Tabela rezultata u odnosu na % beneficije na trkačku ekonomiju; Ross Tucker

Možda je nezahvalno pripisati Kipčogeov rezultat i njegovo istorijsko trčanje patikama i draftingu, jer je njegov poduhvat u svakom slučaju impresivan, ali podaci i studije su vrlo jasne. Bitna polemika se vodi, i tek će da se vodi, o tome da li je legalno i moralno opravdano trčati u Vaporfly patikama i da li će biti legano i moralno opravdano trčati u alphaFLY patikama. Stvar je da su patike napravljene po IAAF standardima i ne posedjuju zabranjenu tehnologiju (za alphaFLY model nisam siguran, ali verujem da će biti legalne) i da ni jedna od ideja u tim patikama nije nova, već je jednostavno Nike daleko ispred ostalih brendova u tehnološkom smislu jer su pređeno iznad svih ograničenja koje su se pojavljivale u ranijim pokušajima, od karbonskog dela pa do težine patika.

Kada poredimo druge sportove, kao što je biciklizam, zaključuje se da niko ne gleda Tur de Frans i upire prstom na bicikliste zbog činjenice što ne voze gvozdene ramove i točkove iz 80-ih. Karbonski ram, nova generacija točkova i sva aerodinamčka optimizacija su sigurno omogoćila minimum 4% bolje rezultate u poslednjih 20 godina (iako u biciklizmu doping mnogo maskira i zamućuje tehnološki napredak). To važi i u mnogim drugim sportovima, iako je plivanje verovatno jedini primer gde su zabranjena odela koja su imala procenat neoprena 2009. godine. Ali imamo bazene u kojima se specifičnom temperaturom vode i specifičnom dubinom bazena omogućuje ostvarivanje najboljih mogućih rezultata. Ono što je bitno je da svaki model bude dostupan za kupovinu da bi svi sportisti imali na raspolaganju nove modele jer se ne taj način izbegava nefer okruženje. IAAF pravilo i nalaže da patika mora biti komercijalno dostupna kada se radio o oficijelnim trkama i šampionatima. Ostali brendovi poput Adidasa, Nju Balansa, Hoke, Skečersa, Bruksa, Asiksa itd. su ili predstavili ili pripremaju svoje modele kojima pokušavaju da zatvore razliku za Najk modelima. I sigurno će čitava tehnologija proizvodnje patika ići u tom smeru jer je rekreativno trčanje veoma popularno i veliki je broj potencijalnih kupaca.

Asisc prototip kao glavni konkurent Vaporfly modelima?

Frodeno pobeđuje na Ironmanu Kona 2019. u Asics prototipu

Na Ironman Svetskom prvenstvu na Koni, istog vikenda kada je i Kipčoge trčao u Beču, Jan Frodeno pobeđuje trčeći u Asiksovom prototipu koji taj brend priprema za Olimpijske igre u Tokiju, a koji ima karbonski deo i specijalni tip đona od pene ili sunđera koji verovatno ima sličan efekat Vaporfly patika. Uskoro ćemo viđati sve više i više novih modela drugih brendova, i mislim da nije realno očekivati da će IAAF da zabrani tehnološki napredak koji se trenutno dešava.

Trčanje ispod 2 sata na oficijelnom maratonu?

Mislim da je veoma teško da ćemo uskoro gledati trčanje ispod 2 sata na nekom od poznatih maratona, iako smatram da nije skroz nemoguće zbog novih modela patika. Pre svega vremenski uslovi moraju da se poklope, jer niko neće menjati dan održavanja maratona gde trči desetine hiljada ljudi. Zatim je tu velika, verovatno i ključna, uloga pejsera, jer za razliku od Ineos Čelendža, na oficijelnom maratonu nema luksuza smene pejsera, tako da je pitanje da li se mogu naći pejseri koji bi uspeli da drže ritam od 2:50 min/km do 30 km, nakon čega bi Kipčoge bio primoran da trči bez pejsera 12 km do cilja – samim tim i da trči sa otporom vazduha 12 km. Idealni scenario, bar kada se gleda bliska budućnost, je da na Berlinskom maratonu na svežijem danu bez kiše Kipčoge ima veliki broj pejsera do polumaratona, a da ga potom Bekele štiti od otpora vazduha do 30-og ili 32-og kilometra. Zatim je na Kipčogeu da uspe da održi ritam do kraja maratona. Što je višestruko teži poduhvat nego trčanje u perfektnim uslovima i skoro perfektnoj zavetrini u Beču.

Zaključak

Kipčoge sa alphaFLY patikama

Kipčoge zaslužuje sve pohvale i nedvosmisleno je najuspešniji maratonac u istoriji jer je od ukupno 12 maratona koje je startovao pobedio čak 11, odnosno od 9 Majors maratona je pobedio 8 (samo je 2013. bio 2. u Berlinu iza Kipsanga koji je tada oborio Svetski rekord). Pored toga aktuelni je i Olimpijski šampion na maratonskoj distanci iz Ria 2016. godine. Maraton je veoma kompleksna disciplina u kojoj mnogo stvari može da pođe naopako, odnosno disciplina u kojoj mnogo detalja mora da bude u savršenom redu, a Kipčoge iz godine u godinu pobedama i rezultatima pokazuje da je „doktorirao“ distancu i da mu nema ravnog jer praktično nije imao ni jedan loš maratonski dan u dosadašnjoj karijeri. Međutim kao što se navodi u celom tekstu – bitno je razgraničiti da se trčanje maratona ispod 2 sata nije desilo samo zahvaljujući njegovom kvalitetu, klasi ili spremnosti (koju niko ne dovodi u pitanje) već i zahvaljujući sporednim elementima bez kojih ne bi bio blizu pravljenja istorije; to su velika efikasnost patika, savršeni drafting i idealni pejsing.

Tamni oblaci iznad dugoprugaškog trčanja

Ne želim da upirem prstom u bilo koga, već samo da navedem poznate činjenice vezane za ovu tamnu stranu dugoprugaškog trčanja, a na čitaocu je da proceni u kojoj meri treba da bude skeptičan kada su u pitanju rezultati koje viđamo na maratonima.

Kenija ima ozbiljan problem sa dopingom

Početkom oktobra je suspendovan Vinsent Kipsegeči, na 4 godine zbog korišćenja više različitih doping sredstava. Kenijski maratonac je 42 Kenijac koji je trenutno na služenju suspenzije. Poređenja radi trenutno ni jedan Japanac nije suspendovan. Poznato je da Kenija ima veliki problem sa dopingom (jedan od dokaza na ovom linku) i da se u apotekama u Keniji doping sredstva mogu kupiti bez ikakvog recepta, te loše vesti su više puta objavljivane. Pored toga, odsustvo puteva i infrastrukture u planinama gde atletičari treniraju automatski znači da je teže vršiti antidoping testove i zbog čega je i teže stranim antidoping agencijama da obavljaju testiranja. Plus, postoji i korupcija među antidoping kontrolorima u Keniji i bilo je slučajeva i svedočenja da su atletičari podmićivali kontrolore. Nikada nije dobro praviti generalizaciju, jer uvek postoje ljudi sa visokim moralnim standardima, ali ne treba ni zatvarati oči pred velikim brojem znakova pored puta. Kenija je siromašna zemlja i skoro svi trkači u Keniji započinju sa ozbiljnim treningom da bi uspeli da izađu iz bede i omoguće svojim familijama nešto bolji život. Jer neuspeh automatski znači povratak u svakodnevni rad i bedu. Tako da ne čudi što je veliki broj njih spremno da rizikuje, jer oni nemaju mnogo toga da izgube. Kipčoge je Kenijac i nisam čitao da je osuđivao svoje timske kolege zbog varanja, a to je nešto što mi se ne sviđa jer je ćutanje odobravanje i predstavlja loš znak. Njegov imidž je veoma pozitivan zbog skromnosti koja mu je vrlina, zbog radne etike i neverovatne psihičke snage, zbog čega je verovatno ljudima (pa i meni) i teže zamisliti da možda vara.

Potom je u tu skandal sa Salazarom od pre par godina. Iako je tek sada zvanično suspendovan, još pre par godina nakon svedočenja Kare Goučer, Stiva Magnesa i ostalih, je bilo jasno da su Galen Rup, Mo Farah i ostali koristili/koriste nedozvoljena sredstva i metode (npr. infuzija karnitinom je zabranjena jer je sam metod infuzije nedozvoljen makar u pitanju bila infuzija vodom). Za Rupa postoje dokumenti da je koristio testosteron još od tinejdžerskih dana, a da je Salazar na svom sinu testirao nivoe koje mogu da se unesu, a da se ne padne na testu. Inače Farah je pre početka rada sa Salazarom bio prosečan trkač bez posebnog talenta koji bi nagovestio karijeru koju je kasnije imao na stazi. Za vrhunske rezultate u sportu su neophodni i talenat i rad, i samo jedan od ta dva faktora nije dovoljan da se bude najbolji u svetu. Farah očigledno nije vanserijski talenat što pokazuju rezultati iz njegovih ranijih dana. Ni blizu Gebreselasija ili Bekelea koji su od najranijih dana dominirali na stazi. Odustajanje i Faraha i Rupa na maratonu u Čikagu je verovatno očekivana posledica pada Salaraza i ja verujem da je njihova karijera možda i završena, bar kada su u pitanju rezultati za sami svetski vrh. Rad Oregon projekta će uskoro i da bude završen zbog svih kontraverzi.

Kada se spominje novi Svetski rekord kod žena, treba navesti dve činjenice. Prva je da je rezultat Paole Redklif do nedavno bio 2 nivoa ispred ostalih rezultata maratonki. Redklifova je trčala 2:15 h, u „staroj generaciji patika“ i u periodu kada je EPO bio prevalentan i kada test za EPO nije bio dovoljno razvijen. 2015. godine je 12.000 rezultata IAAF antidoping testova procurelo u javnost među kojima su i tri testa Redklifove koji su bili izvan okvira „normalnog“ tj. označeni su kao sumnjivi odnosno sa velikom verovatnoćom dopinga od strane antidoping stručnjaka. Redklifova je odbila da objavi tačne detalje rezultata u javnosti uz jeftin argument da bi oni mogli da budu loše interpretirani. Druga činjenica se tiče agenta nove Svetske rekorderke Bridžit Kosgei koja je uspela da obori rekord Redklifove za više od minut. Njen agent je Federiko Rosa. Federiko Rosa, osim što je agent, je sa svojim ocem, koji je inače kardiolog, organizovao razne kampove u Keniji. Rosa je bio ili je i dalje agent Asbel Kipropa – Olimpijskog šampiona iz 2008. godine, Jemime Sumgong – zlatne maratonke sa Olimpijskih igara u Riu, Rite Jepto – višestruke pobednice najvećih svetskih maratona, Matjua Kisoria, Agate Jeruto i velikog broja ostalih takmičara i takmičarki. Ono što povezuje Kipropa, Sumgong, Jepto, Kosoria i Jeruto je činjenica da su svih 5 sportista pali na antidoping testovima i da su suspendovai. Mislim da nije nauka povezati određene stvari i zaključiti da je Rosa sinonim za doping. Ja lično ne mogu da pojmim zašto bi bilo koji čist sportista bio u bilo kakvoj vezi sa agentom tako uprljanog imena.

Početkom meseca je objavljen kratak dokumentarac Nemačke TV kuće ARD o doping problemu koji ima Atletska federacija Maroka i o činjenici da i određeni strani atletičari treniraju u Maroku zbog jednostavnosti dopinga i loših antidoping kontrola. Dokumentarac je dostupan na ovom linku.

Prototip Nike alphaFLYRaširio sam ovu tamnu temu više nego što sam planirao, iako ona u principu nema direktne veze sa projektom trčanja maratona ispod 2 sata, ali istorija nas uči da treba da budemo skeptični i obazrivi kada su u pitanju „nadljudski“ rezultati, i kada pritom postoje određeni tamni oblaci iznad tih sportista; na primer 42 trenutno suspendovana sunarodnika ili sunarodnice Kipčogea, koji su inače svi sporiji od njega.

Kipčoge je pobedio štopericu koja je bila podešena na 2 sata i ceo svet mu se divi i tako i treba da bude jer je njegov efekat veoma pozitivan pošto inspiriše mnoge trkače i sportiste, ali smatram da mu sada predstoji možda i teži zadatak – da pobedi štopericu koja nije podešena da se zaustavi. Predstoji mu da pobedi test vremena koji je ispred njega, jer validnost svakog rezultata najbolje filtrira vreme, bile to godine ili decenije. Moja je iskrena želja da vreme pokaže da je Kipčoge stvarno najveći ikad i da je pritom ostao moralno uzdignut i pošten. Ako je tako, ostaviće svet iza sebe boljim mestom i zauvek će ostati inspiracija novim generacijama.

Članak preuzet sa linka.

MOTIVACIJA I SLIKA O SEBI KOD TRKAčA – Upitnik
Vučko Trail 2020 – Besplatne startnine za one koji su učestvovali na svim izdanjima trke do sada!
Tags: , , , , , , , ,

Povezani članci

4 komentara. Leave new

  • Promasena poenta, uzmite bilo kod drugog trkaca na svetu i dajte mu sve isto kao Eluidu i da li bi istrcao ovakav maraton? Eluid je postavio novi standard, i u narednim godinama cemo videti jos ovakvih rezultata na regularnim trkama, to je bila poenta, da se pokaze da je moguce i u tom smislu je Eluid dokazao da ne postoje limiti.

    Odgovori
  • Ukoliko trcanje.rs namerava da bude ozbiljan sajt, mora da poštuje ozbiljne ljude, a pogotovo legende poput Kipčogea. Razumem loš kvalitet članka, ali ovoliki stepen drskosti ne mogu nikako.

    Odgovori
  • Bas suprotno.Autor teksta je maksimalno ispostovao Eliuda (,,najuspesniji maratonac u istoriji),ali kaze da su i drugi maratonci poboljsali svoja vremena.
    Uzmite bilo kod drugog trkaca na svetu i dajte mu sve isto kao Eluidu i da li bi istrcao ovakav maraton?Naravno da ne bi.Ali bi poboljsao svoje najbolje vreme.

    Odgovori
    • Slobodan Zdravkovic
      septembar 14, 2020 13:15

      Pa gde je problem, oprema napreduje. Patika od pre 5 godina je bolja od one pre 10 godina, kao i ta od one pre 30 godina. Tom logikom, najbolje da svi trce bosi da bi rezultat bio realan. Patike i njihov napredak su neminovnost. Ja ne volim sto to rade korporacije samo zbog novca ali to je druga prica. Ali ne treba osporavati ovakav rezultat zbog patike, naravno da ce trcati u najboljoj patici koja trenutno postoji.

      Odgovori

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Fill out this field
Fill out this field
Molimo vas da unesete valjanu adresu e-pošte.
You need to agree with the terms to proceed