Srčani puls
Sve životinje koje imaju srce imaju puls koji se meri u otkucajima po minuti. Puls predstavlja srčani ritam (engl. Heart rate – HR). Srce svakim svojim otkucajem pumpa krv prema svim delovima našeg tela, omogućavajući normalan rad organizma. Puls se prilađava svakoj našoj aktivnosti, bilo fizičkoj ili psihičkoj.

Da bi se organizam dodatno snadbeo kiseonikom i hranjivim materijama preko krvi puls se manje ili više povećava. U toku jakih fizičkih napora puls može da se poveća do jedne prirodne granice koja je za svakog čoveka individualna. Ta granica je maksimalni puls i označava se sa max HR.
Forma i srčani puls
Razlika između normalne i utrenirane osobe je u reakciji srca i celog kardio-vaskularnog sitema na napore. Neutrenirano srce je manje, pa kad se podvrgne fizičkim naporima ono pokušava da ispumpa što je više krvi, a pošto nije u stanju da ispuni očekivanja organizma za kiseonikom, osoba se brzo zadiše i umori. Trenirani sportista ima veće srce, koje je efikasnije, ono sporije radi, a pumpa više krvi. Prema tome, izdržljivost i kondicija direktno utiču na to kako se osećamo dok trčimo, a najjednostavniji način za njihovo merenje je puls.
Vrste pulsa
- Puls u apsolutnom mirovanju, (engl. Resting HR), koji je pokazatelj koliko je neka osoba utrenirana. Ovaj puls se meri odmah posle jutarnjeg buđenja i to je najniži puls koji možemo izmeriti. Za normalne osobe koje ne treniraju, ovaj puls je oko 60, kod sportista rekreativaca oko 50, dok kod veoma utreniranih sportista, atletičara i maratonaca puls se kreće oko 40.
- Puls u dnevnom mirovanju (engl. Ambient HR), koji se meri u budnom stanju u toku dana kada se ne obavljaju fizičke aktivnosti. To je puls u periodu odmaranja, sedenja ili ležanja. Normalne osobe imaju oko 70, a kod utreniranih sportista je 50-60.
- Maksimalni puls (max. HR) je, logično, najveći broj otkucaja srca u minuti. Ova vrednost je za svaku osobu individualan i menja se sa godinama. Najprecizniji način određivanja maksimalnog pulsa je u testu opterećenja kod sportskog lekara, gde se na traci ili na biciklu tačno može odrediti ovaj pokazatelj.Ovaj pokazatelj je veoma važan, a na osnovu njega se određuju zone treninga, prema utvrđenim procentima.
Formula za određivanje maksimalnog pulsa
Postoji i približan način za određivanje maksimalnog pulsa u zavisnosti od vaših godina.
max HR = 220 – godine života
Napomena: Ova formula je približna i mnogi pojedinci će imati drastično veći ili manji puls od ovoga. Bez brige.
Savet: Merenje pulsa je moguće pomoću instrumenta, ali i ručno, na vratnoj arteriji ili na zglobu ruke postavljanjem tri srednja prsta na to mesto. Obično se broji broj otkucaja u 10 sekundi pa se ta vrednost pomnoži sa 6, ili za 12 sekundi pa se množi sa 5. Lakše je odrediti puls posle treninga nego pre, jer se puls jače oseća nausle proticanja viška krvi.
Uređaji za merenje pulsa
Uređaji za merenje pulsa se nazivaju pulsmetri ili pulsometri, a obično imaju dva dela: traku sa senzorom (predajnik) koji se obmota oko grudnog koša i koji šalje impulse u prijemnik koji se nosi kao ručni sat. Na displeju prijemnika se isčitava trenutni puls, srednji i max HR, kao i ostali podaci u zavisnosti od modela (zona treninga, potrošnju kalorija i masti…).




Pingback: Intervali
Pingback: Test opterećenja
Pingback: Intezitet trčanja i mršavljenje
Pingback: Kako povećati brzinu trčanja
Pingback: Pulsmetar
Pingback: Maraton Klub 1893 » Tri, četiri, pet, šest…sad!
Pingback: Zagrevanje
Pingback: Aerobni trening i aerobni kapacitet « vezbaj