Da, naslov krije ono čega se svi mi koji uživamo u trčanju bojimo a to je povreda meniskusa. Nakon što nastane povreda meniskusa koljena prvo što se desi jeste demotivacija i pomisao kako je trčanju došao kraj.

odatni začin na vašu povredu dodaju poznanici koji uporno ponavljaju mantru da od trčanja po asfaltu trošimo koljena. Koliko je meni poznato zvanična nauka to nikad nije dokazala. Kako bismo bolje razumjeli povredu meniskusa potrebno je upoznati se sa meniskusom.

Povreda meniscusa je jedna od čestih povreda kojoj se pristupa veoma (ne)ozbiljno. Ukratko, meniskusi su polumjesečastog oblika i ustvari su fibrozno hrskavične tvorevine smještene između zglobnih površina potkoljenice i butne kosti.

Postoji medijalni (unutrašnji) meniskus oblika slova C koji je pokretljiviji i pokriva veću površinu, te lateralni (vanjski) koji mnogo zatvoreniji i ima oblik slova O. Uloga im je da ravnomjerno rasporede težinu tijela po zglobovima i time zaštite hrskavicu koljena a isto tako učestvuju u samoj stabilizaciji koljena.

Problem – povreda meniskusa

Počelo je sa kratkim bolovima u lijevom koljenu koji su vrlo brzo prešli u jaku oštru bol koja me zaustavljala nakon 5K trčanja. Svi oni koji su imali iskustva sa povredom koljena znaju kako je neugodna oštra bol koja u nekim slučajevima i blokira pokrete koljena. Povredi meniskusa se mora pristupiti veoma ozbiljno i nipošto ne treba odgađati odlazak doktoru i analizu same povrede.

Analiza postojećeg stanja

Snimka magnetne rezonance i pregled doktora zaključiše da povredi meniskusa lijevog koljena stručno rečeno odgovara naziv periferna lezija stražnjeg roga medijalnog meniskusa. Preporuka doktora je bila mirovanje ali ono što me najviše zbunilo jeste prijedlog doktora da saniranje povrede odradimo neoperativno.

Nastala je velika pomutnja u mojoj glavi jer sam davne 1998 operirao desno koljeno artroskopskim putem. Doktor me uvjerio da bi terapija trebala biti usmjerna na povećanje prokrvljenosti jer ovaj dio meniskusa posjeduje bolju sposobnost za prokrvljenost od ostalih dijelova meniskusa te je moguće očekivati zacijeljenje. Kroz pregled naučnih radova koji se bave rehabilitacijom povreda meniskusa došao sam do istih informacija koje mi je doktor ponudio. Jedino što je ostalo u magli jeste koju terapiju primjeniti.

Hakiranje meniskusa

Tokom studija upoznao sam se izokinetikom i aparatom koji služu za kompjuterska izokinetička dijagnostiku i rehabilitaciju. Izokinetička dijagnostika je postupak kojim se kompjuterskom tačnošću u aktivnom pokretu, velikom brzinom bilježe svi potrebni parametri. Matematičkom analizom testova se dobija detaljan uvid u stanje funkcije zgloba pri čemu su već uzeti u obzir osobni parametri: dob, spol, tjelesna težina i tjelesna aktivnost. Na izokinetičkom aparatu pokret i otpor je optimiziran za trenutne mogućnosti pacijenta te ne može doći do oštećenja ili preopterećenja pod uvjetom da postupak vode stručno obučeni i iskusni medicinski stručnjaci.

Cilj izokinetičke dijagnostike je što ranije otkriti poremećene odnose parametara u radu zgloba i mišića koji opterećuju i oštećuju zglob. Nakon toga, na temelju dobivenih nalaza testova provođenje strogo ciljane terapije na izokinetičkim aparatima, te precizno otklanjanje utvrđenih poremećaja da bi se zaustavila dalja oštećenja i oporavile oštećene strukture zgloba.

Upravo sam obavio gore navedenu dijagnostiku koja je pokazala ogroman disbalans u snazi mišića prednje i stražnje lože lijeve noge ali isto tako i disbalans snage mišića između lijeve i desne noge.

U principu, ovo je i ključni odgovor zašto je došlo do povrede meniskusa. Disbalans mišića poremetio je vektore sila koji djeluju na zglob koljena te samim time poremetio normalnu funkciju zgloba koljena.

Terapija na izokinetičkom aparatu je trajala 10 dana na kojem sam prolio velike količine znoja jer sam bio uveliko motiviran da terapija uspije. Terapija na izokinetičkom aparatu sastoji se iz konstantnog ponavljanja pokreta fleksije i ekstenzije u zglobu koljena uz promjenu otpora i brzine pokreta, a sve bazirano na podacima dobivenim putem dijagnostičkog procesa. Jednostavno da ne može biti jednostavnije. Dodatnu stabilizaciju koljena nastavio sam u fitnes centru gdje sam kroz tri sedmice dodatno radio na jačanju i stabilizaciji donjih ekstremiteta primjenom standardnih vježbi te fokusiranih vježbi stabilizacije koljena i trupa.

Šta dalje?

Sama povreda me na prvi momenat obeshrabrila ali sam se trgnuo i maksimalno motivirao za rehabilitaciju jer želja da opet trčim bila mi je najjača motivacija. Dodatnu motivaciju proizvela je i fenomenalna ekipa iz Sarajevo Marathona i Škole trčanja Klix koja je kovala planove za pohod na maraton u Budimpešti. Bilo me i strah pomislit da se spremam za 42K po prvi put ali fenomenalno uspješna terapija i dosljednost u slušanju svog tijela dovelo me do toga da sam se odlučio za ovaj veliki izazov.

Da bi ispunio plan priprema morao sam promeniti nekoliko stvari u samoj biomehanici trčanja, a to se najviše odnosi na tzv. kadencu. Povečanje frekvencije koraka omogućilo mi je mekši korak a samim time i smanjenje opterećenja na koljena.

Nagrada

#Camu

Sama nagrada je počela startom 30. SPAR Budapest Marathon-a i trajala je 3h:52m:18s. Cijela trka bila je psiho-fizički izazov ali uz dobre pripreme otrčao sam svoj prvi maraton i više nego zadovoljan tijekom trke i ostvarenim vremenom.

Odlučan sam da se nastavim nagrađivati. Vidimo se na nekom slijedećem maratonu!

No more articles